Thursday , December 14 2017
Home | Magazin | Hronika | 22.godišnjica – Stručnjaci o Dejtonskom sporazumu: Zaustavio je rat, ali je naciju stavio ispred struke
Dejton - mirovni sporazum
FOTO: Dejton - mirovni sporazum

22.godišnjica – Stručnjaci o Dejtonskom sporazumu: Zaustavio je rat, ali je naciju stavio ispred struke

Dejtonski mirovni sporazum parafiran je prije dvadeset i dvije godine, a gledajući s ove vremenske distance stručnjaci su saglasni u sljedećem: zaslužan je za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, ali i za nefunkcionalnu državu.

Profesor emeritus Omer Ibrahimagić jedan je od najznačajnijih bh. ustavno-pravnih teoretičara, više od četiri decenije radio je kao profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, osamdesetih godina bio je sudija Ustavnog suda Jugoslavije, a nakon rata u BiH i sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Autor je više od 30 knjiga o državnosti i političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Ibrahimagić je u razgovoru za Klix.ba kazao kako je koncept Dejtonskog mirovnog sporazuma na neki način nerealizovan, jer dvije trećine njegovog sadržaja u praksi nikada nije zaživjelo zbog opstrukcije iz entiteta Republika Srpska.

Milan Lane Gutović - Hit Komedija"Ukrađena Ličnost" - Toronto

“Njeno rukovodstvo od početka je bilo nezadovoljno jer RS nije postala nezavisna država, odnosno nije priključena Srbiji. Hrvati su nezadovoljni što nisu dobili svoj entitet, a Bošnjaci su nezadovoljni činjenicom što postoje dva entiteta FBiH i RS”, rekao je Ibrahimagić.

On ističe postojanje entiteta u BiH na etničkoj osnovi, uprkos tome što je Ustavni sud presudio kako su sva tri naroda u našoj zemlji konstitutivna. Ibrahimagić ističe da je prije odluke Ustavnog suda BiH percipirano da je entitet FBiH zapravo entitet Bošnjaka i Hrvata, a entitet RS zapravo entitet Srba.

“Taj etnički koncept entiteta je neprirodna osnova za BiH koja se nikada nije dijelila po etničkom, već po građanskom kriteriju. Dejton 2 nikada nije bio potreban jer je Ustavom BiH predviđeno i kako se može promijeniti Ustav”, kazao je Ibrahimagić koji posebno spornim smatra činjenicu da u našoj zemlji nikada nisu u potpunosti primijenjeni određeni aneksi.

Ibrahimagić ističe da je za BiH ključno provođenje presuda međunarodnih sudova poput presude Sejdić-Finci, Zornić i Pilav jer BiH ne može biti funkcionalna po etničkom kriteriju, već po građanskom.

“Mislim da je neophodno da Amerika dovrši posao u BiH tako što će federalizirati Republiku Srpsku. BiH je od 1952. do 1963. godine bila podijeljena u 15 rezova. Zašto ne bismo imali 14 kantona i jedan glavni grad, odnosno Sarajevo kojem je potrebno vratiti Pale i ono što danas zovemo Istočno Sarajevo. Dakle, imamo Distrikt Brčko i 14 kantona, pet s bošnjačkom, pet sa srpskom i četiri s hrvatskom većinom”, smatra Ibrahimagić.

Profesor Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, kazao je za Klix.ba da je teško reći da li je, tokom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, očekivao ovakav razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.

“Nadao sam se boljem, nema sumnje. Ali brinuo sam zbog nedostataka mehanizma u biranju stručnog kadra. Sporazum je odigrao svoju ulogu jer je zaustavio rat, ali nije napravio funkcionalnu državu. Na prvo mjesto je stavio nacionalni identitet, pa stranački, pa tek onda kvalifikacije. Institucije su nam zbog toga kadrovski osiromašene”, kategoričan je Ganić.

Dodao je da bi piramidu trebalo obrnuti naopako, jer trenutno uređenje ne uvažava struku.

“Zbog toga imamo veliki broj nekompetentnih ljudi koji se štite tim nacionalnim i stranačkim, a oni su obično najpodložniji korupciji”, napomenuo je profesor Ganić.

Istakao je da 22 godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mehanizam za povratak izbjeglica nema obavezujuću ulogu entiteta.

“Također nije jasno definisano zašto se sve može blokirati, mislim prvenstveno na odluke u parlamentima. To bi trebalo biti bolje definisano”, zaključio je Ganić u telefonskoj izjavi za Klix.ba.

Dejtonski sporazum postignut je u zračnoj bazi Wright-Patterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohio.

Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili predsjednik Srbije Slobodan Milošević, predsjednik RBiH Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Danas se obilježava 22. godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma
Dejtonski sporazum su, nakon trosedmičnih pregovora, parafirali tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Sporazum, poznat i kao Parisko-dejtonski mirovni sporazum, ima ukupno 11 aneksa koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav Bosne i Hercegovine.

Trenutna administrativno-teritorijalna podjela BiH rezultat je Dejtonskog mirovnog sporazuma za koji mnogi smatraju da je davno prevaziđen. Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar entitetski je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Evropski parlament

Analiza EU – Utjecaj S. Arabije na Balkan i BiH

Zemlje arapskog zaljeva pojačale su svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu u proteklim godinama, posebno kada …