Home | Pozitiva | Arhitekta iz Sarajeva doktorirao je na univerzitetu koji je iznjedrio 21 nobelovca, pa odlučio pomoći rodnom gradu
Haris Piplaša
FOTO: Haris Piplaša

Arhitekta iz Sarajeva doktorirao je na univerzitetu koji je iznjedrio 21 nobelovca, pa odlučio pomoći rodnom gradu

Mi smo ljudi koje niko ne tjera da razmišljaju o BiH – sami dolazimo i angažujemo se, ulažemo vrijeme i energiju

Autor: Ema Stupar

Upoznajte Harisa Piplaša, arhitektu iz Sarajeva, koji je studirao i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nakon dodiplomskog studija, svoju uspješnu fakultetsku karijeru ovaj mladi Bosanac nastavio je na priznatim evropskim univerzitetima u Njemačkoj i Švicarskoj. Nije zaboravio odakle je došao, pa je stečeno znanje i poznanstva iskoristio kako bi doprinio napretku svog rodnog grada.

REKLAMA

Moja eksperimentalna ideja

Magistrirao sam na Tehničkom univerzitetu u Berlinu, a doktorirao u oblasti Arhitekture i urbanizma na Švicarskom državnom institutu za tehnologiju, ETH, koji je izabran za najbolji univerzitet u kontinentalnom dijelu Evrope. Naše osoblje je u posljednjih 100 godina odlikovano sa 21 Nobelovom nagradom, od Alberta Einsteina do našeg Sarajlije, Vladimira Preloga.

Posebno mi je bilo drago da je ETH bio dovoljno zainteresovan da prihvati moju eksperimentalnu ideju da se dio istraživanja i projekata fokusira i na BiH, Balkan i širi region centralne i istočne Evrope. Inače, projekti su bazirani uglavnom na velike gradove kao što su Sao Paulo, Singapur, Hong Kong, Detroit i sl.

ETH, a pogotovo Odjel za arhitekturu, poznat je po svom aplikativnom pristupu tako što kombinuje teoriju i praksu. Katedra Urban-Think Tank za arhitekturu i urbani dizajn, osnovana od profesora Brillembourga i Klumpnera za koju radim od 2012. godine, skupina je čiji profili svjedoče o multidisciplinarnom pristupu: u našem teamu rade sociolozi, urbanisti arhitekti i pejzažisti, multimedijalni eksperti, performativni umjetnici, ekonomisti itd. Naš rad je zapažen i nagradama kao što je Zlatni lav na Venecijanskom bijenalu, a nedavno smo ušli u listu 100 najboljih arhitektonskih kolektiva na svijetu.

“Metabolizam” današnjih gradova je veoma kompleksan i duboko sam uvjeren da se ovim pristupom može bolje i shvatiti i djelovati u cilju društvenog progresa. Gradovi su istodobno izvor i problema i rješenja: oni su najveći polutanti i konzumenti energije, ali istovremeno i centri ekonomske, političke i intelektualne moći. Selekcija globalnih “case studies” od Beijinga do Caracasa, Atine i Pariza, koje sam producirao u svojstvu istraživača i predavača na ETH predmetu Urban Design I/II možete pogledati ovdje, kao i online bazu podataka, koja našim studentima i partnerima služi kao upute kako istraživati, planirati i projektovati gradove budućnosti.

Reactivate Sarajevo

Ovu paradigmu aplikativnih istraživanja prati i projekat “Reactivate Sarajevo” koji sam inicirao 2014. godine. Trenutno smo završili prvu, istraživačku fazu gdje smo analizirali prostorne probleme iIi potencijale Sarajeva i napravili digitalni urbani model te testna rješenja kako bi se grad mogao razvijati u narednih 20 godina. Sam izraz “Reactivate” implicira da Sarajevo ima svoje, ogromne ljudske i urbane potencijale koje treba aktivirati i bolje koordinirati. Po mom mišljenju, megalomanski projekti mogu više štetiti i negativno se odraziti na socijalne i kulturne specifičnosti grada koji sa pravom nosi epitet evropski Jeruzalem. Grad Sarajevo sam predložio kao oglednu, centralni case study za cijeli širi region od Kieva do Tirane, te grad od kojeg i Sjeverna Amerika, i Daleki Istok, i Zapadna Evropa mogu mnogo naučiti.

image
ETH Design Studio/ Clearhos Papanicolaou

Teza da pametni i kreativni gradovi ne moraju biti ekskluzivno postignuti tehnološkim rješenjima nego inovativnim metodologijama i transferom znanja iskustava je bio aspekt koji je zainteresirao i švicarsku vladu (Sekretarijat za Ekonomiju – SECO) i Gradsku upravu Züricha, koji je u top tri svih rankinga koji listaju gradove sa visokom kvalitetom života. Ideja o međusobnoj razmjeni iskustava u kojoj gradovi i zemlje mogu učiti od drugih je u ovom slučaju bazirana na konkretnoj naučnoj i stručnoj saradnji. Projekat je pokazao i globalni interes kao prvi projekat iz BiH koji je prikazan na Venecijanskom bijenalu kroz izložbu „Sarajevo Now“. Svijet zanima šta se dešava kod nas, između ostalog jer smo mi taj “lakmus-papir” preko kojeg se mogu pročitati i predskazati mnogi društveni fenomeni.

Most između dvije zemlje

Švicarska je mnogo sličnija BiH nego što mislimo: njena historija, geostrateški položaj, klima, veličina, multikulturalnost itd. Sa druge strane, to je jedna neutralna i prijateljski nastrojena država i povezivanje ove dvije zemlje se samo nametnulo kao zanimljiv i relevantan zadatak. Sa druge strane, u Švicarskoj žive stotine hiljada ljudi koji vuku korijene iz bivše Jugoslavije, za razliku od npr. slučaja sa Austrijom gdje ne postoji veliki historijat konekcija i saradnji, tako da je projekat “Reactivate Sarajevo” poslužio i kao most između ove dvije zemlje. Mnogi naši ljudi su uključeni u projektne aktivnosti, između ostalog, okupljeni oko matice BiH koja je i supotpisnik memoranduma o saradnji između dvije zemlje, Fondacije Terra Nostra i šire.

Mnogo me raduje odlična energija koja vlada među Bosancima i Hercegovcima sa trenutnim boravištem u inozemstvu. Mi smo ljudi koje niko ne tjera da razmišljaju o BiH – sami dolazimo i angažujemo se, ulažemo vrijeme i energiju. Sve se dešava bazirano na pozitivnoj emociji kako doprinijeti razvoju matične domovine. Sreo sam mnoge naše ljude i na eventima SSD-a (Svjetski savaz dijaspore) i odlična je dodatna vrijednost stvar prenijeti američka, švedska, njemačka ili švicarska iskustva i saznanja u BiH. Mnogo se čita o odlasku ljudi, to je činjenica. Trebamo razmišljati i o potencijalu koji će ti ljudi kad-tad donijeti nazad.

Saradnja sa maticom

“Reactivate Sarajevo” je jedan vrlo kompleksan projekat međunarodne saradnje sa bazom u naučno-stručnoj domeni i njegova dodatna vrijednost za BiH se ogleda u više dimenzija. U razgovoru sa bh. partnerima, te sinergije se polako ali sigurno kristaliziraju. Sticanje povjerenja je proces koji se ne dešava preko noći. Čast je sarađivati sa kolegama od Kantonalnog zavoda za planiranje, do uprave Grada Sarajeva, Rektorata i Arhitektonskog fakulteta UNSA itd. Ta saradnja je danas formalizirana kroz niz memoranduma o razumijevanju i iskreno se radujem budućim koracima.

“Jasno je da su problemi u BiH ogromni i sam sam proveo tri godine u opkoljenom Sarajevu. Pored dijaspore, BiH ima mnoge prijatelje i u regionu i u svijetu, i to je ogroman potencijal koji se mora iskoristiti. Pored formalnih, postoji i jedna neformalna mreža ljudi iz BiH i bivše Jugoslavije i mi se često srećemo, okupljamo, razmjenjujemo kontakte i iskustva. Sama provenijencija tih ljudi je kosmopolitska, ali ono što nas spaja su želja i konkretan rad na projektima ne samo razvoja BiH i regiona nego i pokazivanju šta svijet može naučiti od nas. Jako je inspirativno biti dijelom te priče”.

By Moja BiH

Vaš komentar

ZIPA OVO

Humanost na djelu: Bračni par otplatio sve dugove sugrađana u apoteci

Bračni par iz Novog Travnika s trenutnom adresom u inozemstvu, a koji su željeli ostati …