Saturday , September 23 2017
Home | Pozitiva | Intervju | Bosanska misterija: Groblje vampira krije se kraj Višegrada / FOTO
Medjedja

Bosanska misterija: Groblje vampira krije se kraj Višegrada / FOTO

U emisiji “Galileo Mystery” koja se bavi pojavama na granici mogućeg, njemačka TV kuća “ProSieben” nedavno je emitirala prilog o vampirima.

Između ostalog bilo je govora o nezaobilaznom Grofu Draculi, a za nas je najinteresantnije što je u prilogu kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma spomenuta Bosna.

Prema tvrdnjama autora priloga, 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegradazabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma.

Sve je počelo iznenadnom smrću čak 14 ljudi

S obzirom da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su u namjeri, piše aura.ba, da se uvjere u svoje tvrdnje nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe.

U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili ovu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču.

Šokantni bečki dokumenti

Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih za vampire.

Ona je pojasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski ljekari su se po carevom nalogu više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na insistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire.
pribor_vampira.png - undefined

Balta dalje navodi da dokumenti sadrže nevjerovatne detalje. U njima je navedeno da su ljekari ekshumirali leševe za koje su ustvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno.

Prema njihovim izvještajima koža im je bila roskasta, a u ustima su otkrili tragove krvi. Doktori su zabilježili da su leševi izgledali tako kao da su živjeli poslije smrti.

S obzirom da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u zvaničnom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira. Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Međutim, Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina nakon ovih iz Međeđe i Kišeljeva sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima  ustvari krije serijski ubica.

Da bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njenu teoriju Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjetu Bosni. Za sada nije otkrila neke nove detalje o svom istraživanju, ali svakako nas je ponukala da se pozabavimo ovom temom. Tako smo “tragajući” za bosanskim vampirima naišli na nekoliko interesantnih priča o ovim mitskim bićima.

Iako ni jedna nije vezana za Međeđu, prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, objavljenima još prije nekoliko godina vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca.

Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni su bili lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina.

Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča.Uz vampira Mehu, Filipović pominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice.

lampir_meho.jpg - undefined

Taj  bosanski vampir prema predanju pripada novijoj historiji i navodno je 1923. godine posmrtno gnjavio i dodijavao svojoj ženi Cviji. Cvija je zamolila sinove Stevu i Krstu da joj pomognu. Oni su održali vijećanje sa ostalim seljacima. Odlučili su da upokoje tupanarskog vampira. Pajin leš je iskopan, proboden glogovim kocem i spaljen. Pepeo mu je rasturen, a ono nekoliko kostiju što je ostalo iza njega vraćeno je u grob i zakopano.

Nevesinjski vampir    

Filipović prenosi i da je hercegovački folklorista Tomo Bratić, krajem XIX vijeka, zabilježio detaljnu predaju o ubijanju vampira u Nevesinju. U toj se predaji veli da se nekada davno u Nevesinju povampirio izvjesni Korkut. Ukopali su ga u groblju kod neke poznate lipe, gdje je, već u Bratićevo doba, bila općinska kuća.

Počeo je daviti čeljad po Nevesinju

Nevesinjci su se odlučili na selidbu. To je zabrinulo Zalom-pašu. Obećao je veliki bakšiš onome ko Nevesinje liši vampira. Hadžija i pop Petar Mučibabić sa Ljeskova Dola ode Zalom-paši i obeća da će dohakati nemani. Pozove Korkutovu ženu i naredi joj, kad je vampir navečer posjeti, da mu sveže maramu oko vrata. Žena je to učinila i odmah javila paši. Paša je obavijestio popa.

Cijela kasaba se skupila na Korkutovom grobu. Grob je otkopan i nađen je u njemu mrtvac s maramom oko vrata. Pop je počeo čitati psalme i Korkut se navodno počeo micati. Prema predanju pop ga je nekoliko puta udario u prsa glogovim kolcem i ponovo zatrpao grob, nakon čega vampir nije više gnjavio nevesinjsku kasabu.

No, ni sa tvrdnjama autora priloga njemačke TV kuće s početka ove priče, a  ni onim koje je iznio filolog Filipović o bh. vampirima ne slaže se Ahmed Bosnić, istraživač i autor više popularnih knjiga o rubnim područjima nauke.

“Nisam čuo za vampire u Međeđi, a ni za ove o kojima govori Filipović. Prije mislim da su te priče plod mašte naroda, nego da su zasnovane na nekim događajima koji su ih mogli proizvesti. Priče o vampirima karakteristične su za područje Srbije, a ne BiH”, kaže Bosnić.

Uprkos oprečnim mišljenjima bh. istraživača o vampirizmu, biće svakako interesantno pratiti eventualni nastavak emisije Galileo Mystery, u kojoj je psihologinja Sibel Balta najavila i posjetu Bosni.

Ko zna kakve će nam nove informacije otkriti.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Mostar

Zeleno svijetlo kandidaturi Mostara za Europsku prijestolnicu kulture

Predsjednici gradskih odbora devet mostarskih političkih stranaka jednoglasno su podržali pristupanje Grada Mostara kandidaturi za …