Saturday , September 23 2017
Home | Biznis | Bosanski inat – Vuna.ba osavremenila tradiciju: Umjesto gašenja firme napravili brend, dobili vunu i prave domaće proizvode/ FOTO
Vuna.ba osavremenila tradiciju
FOTO: Vuna.ba osavremenila tradiciju

Bosanski inat – Vuna.ba osavremenila tradiciju: Umjesto gašenja firme napravili brend, dobili vunu i prave domaće proizvode/ FOTO

Da je bosanskohercegovačku tradiciju moguće smjestiti u 21. stoljeće i prilagoditi modernom čovjeku dokazao je Erdal Medenčević koji stoji iza brenda Vuna.ba. Njihovi proizvodi, izrađeni od vune autohtone bosanskohercegovačke ovce Pramenke, su moderni, unikatni, zdravi i dugoročni pa stoga ne čudi što su veoma brzo osvojili domaće, ali i strano tržište.

Kada je u posljednjih nekoliko godina “najezda” jeftinih kineskih proizvoda preplavila bh. tržište, proizvodnja firme GT handmade na čijem je čelu bio Erdal Medenčević zapala je u veliku krizu. Pitanje “šta raditi, a da Kinezi ne žele ili ne mogu raditi?” u tim trenucima se samo nametnulo.

“U firmi smo odlučili da se zadržimo na proizvodnji i tražili smo nešto što bi mogli proizvoditi, a da nam Kinezi i njihovi jeftini proizvodi nisu ‘prijetnja’… Tada smo došli na ideju da krenemo s ručnom izradom u domeni tekstilne proizvodnje jer smo svi u firmi iz Dervente, grada koji je imao tekstilnu tradiciju i roditelji su nam uglavnom radili u toj industriji. Stoga, nije čudo što smo se odlučili za tekstil”, ispričao nam je.

Kad proradi bosanski inat

Priča nam kako je prvobitna ideja bila da rade ručno tkane materijale od pamuka, svile i lana. Na vunu nisu ni pomišljali, sve dok Erdal na jednom portalu na internetu nije pročitao da čovjek iz Vlasenice poklanja dvije tone vune.

“Rekao sam sebi ‘To je to’. Vuna, naš nepresušni izvor, naš resurs, naša budućnost. ‘Otkrivanjem’ vune započelo je naše istraživanje i tek tada sam otkrio blagodati tog prirodnog materijala. Čitali smo, razgovarali i učili od iskusnijih ljudi, skupljali iskustva drugih, isprobavali i eksperimentisali da bi počeli raditi s vunom”, rekao je Erdal.

Bili su svjesni potencijala, ali nisu očekivali da će morati uložiti ogromnu energiju u razradu ove ideje. Prvi korak u realizaciji bila je kupovina ručnog tkalačkog stana. Tada je, priča nam, mislio da im je otvoren put za razvijanje posla no, tek tada su počeli problemi jer vune u našoj zemlji ima, ali ona nije dorađena.

“Mi ne možemo direktno s ovce skinuti vunu i napraviti fotelju, naprimjer. Vuna se mora oprati, iščešljati, upresti, a niko nije htio da to radi. I ovi koji su imali mašine tražili su da se rade enormne količine. Kako smo bili na početku, nismo mogli raditi sa stotinama kilograma ili čak tonama”, rekao je.

Počeli su gubiti nadu da će posao, uprkos volji, želji i htijenju, uspjeti. A onda je u njima proradio bosanski inat. Kupili su malu (hobi) mašinu za češljanje vune kako bi mogli nastaviti rad, a ubrzo su ušli i u proces farbanja. Istovremeno su počeli raditi i na promociju i izradili stranicu Vuna.ba zahvaljujući kojoj su postali prepoznatljivi i koja je nametnula naziv njihovog brenda.

“Danas raspolažemo s paletom od 30 boja. Vunu farbamo ručno na tradicionalni način bez bilo kakvih hemijskih dodataka tako da je naša vuna potpuno prirodna”, rekao je.

Osavremenili tradiciju

Shvativši da mlađe generacije žele nešto novo i savremenije, svoje proizvode smjestili su u 21. vijek. Erdal nam objašnjava kako su iz tradicionalnog bosanskog ćilima uzeli boje i napravili svoj ćilim od zvrkova, dok su karakteristične motive s bosanskog ćilima uradili od vunenih kuglica i postavili na jastuk, tabure i mnoge druge stvari.

“Ne treba biti rob tradiciji. Ako imamo ćilim ne mora njegova namjena da bude prostirka. Kupci našeg ćilima od zvrkova nerijetko ga stavljaju na zid. Jednostavno, trudimo se da uradimo proizvode koji se mogu višestruko koristiti”, rekao je.

Za izradu proizvoda koriste isključivo vunu naše ovce Pramenke kao domaći i prirodni materijal i na taj način njeguju tradiciju.

“Ne želimo da radimo proizvode od uvozne vune jer smo zaključili da je za ove proizvode naša vuna nekoliko klasa bolja”, rekao je.

Redovni su izlagači na svakom novogodišnjem diplomatskom bazaru koji ambasade organizuju u Sarajevu i na taj način njihovi proizvodi pronalaze svoje mjesto širom svijeta-

“Jedna naša prostirka ovčica je našla mjesto na Havajima. Turisti koji dolaze u Sarajevo sa sobom ponesu naš već prepoznatljivi suvenir – privjesak ovčica.
Svakom našem kupcu predložimo da nas prati na društvenim mrežama jer tako može pratiti naše novitete, a ujedno i dobiti pomoć na koji način može održavati naše proizvode”, rekao je.

Upravo stranci su, priznaje, prvi prepoznali kvalitet njihovog rada i proizvoda. Objašnjava nam kako njima nije bitno je li nešto skupo ili nije, već da li je kvalitetno i izrađeno od prirodnih materijala. Na kupovinu nnjihovih proizvoda odlučuju se i mladi ljudi iz naše države koji paze na zdravlje svoje djece.

“Ne treba zaboraviti da vuna ima antialergijska svojstva i kao takva je pogodna i za ljude koji imaju probleme sa alergijom. Pored svih ovih karakteristika, kupovinom jednog našeg proizvoda znate da ste uzeli nešto prirodno, unikatno, zdravo, i dugotrajno”, rekao je.

Ljubav, prije svega

Erdal naglašava kako ljudi koji se bave nekim kreativnim radom i pokušavaju da od tog rada nešto i naprave prije svega trebaju voljeti taj rad. Kaže nam kako, od kada su krenuli sa ovim poslom, nemaju slobodnog dana, a često znaju raditi i do kasno u noć. Ključno je, ističe, ne štediti ni vrijeme ni energiju.

“Raditi posao koji volite, uživati u tome i doživjeti da vaš rad prepoznaju ljudi iz raznih dijelova svijeta je nešto što se ne može platiti. Mi nismo fabrika koja proizvodi kao na traci. U svaki naš proizvod utkan je dio nas samih”, rekao je.

Razvojem i širenjem posla javila se potreba za zapošljavanjem novih ljudi i tada su, priča nam, nastali gorući probem jer je veoma teško naći nekoga ko je spreman da radi i da se posveti ovom poslu.

“Mlađe generacije nisu spremne da uče. Mladi ljudi su izgubili smisao za rad u težnji za odlaskom iz BiH. Razgovaram sa dosta mladih i svi svoju budućnost vide vani. Imam utisak da nemaju dovoljno informacija o realnom stanju i za to krivim medije”, rekao je Erdal koji je umjesto odlaska vani izabrao pokretanje posla u BiH.

Smatra da je isključiva težnja za zaradom osnovna greška mladih, kreativnih ljudi.

“Treba raditi, raditi i samo raditi, a zarada će ionako doći sama. Ne treba čekati da vam neko pomogne i da vas neko ‘pogura’. Ako mladi misle da je to jedini način, vrlo brzo će se razočarati i izgubiti u masi”, rekao je.

Na kraju razgovora iskreno nam kaže kako im fali sati u danu da bi mogli sve svoje ideje sprovesti u djelo. Kada je riječ o daljim planovima, Erdal kaže da će se i dalje držati vune i drugih prirodnih materijala koje će kombinovati sa drugim materijalima i tehnikama izrade.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Neum - uspjesna turisticka sezona

Bh. biser na Jadranu: Turistička sezona u Neumu najbolja do sada/ FOTO

Turistička sezona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a time i Neumu, pokazuje trend uspješnosti koji nadmašuje prošlu …