Home | Biznis | Dijaspora spašava državu od finansijskog kolapsa
Dijaspora BiH i investicije
FOTO: Dijaspora BiH i investicije

Dijaspora spašava državu od finansijskog kolapsa

Lanjske novčane doznake koje je dijaspora poslala u BiH bile su nešto tanje nego 2015. godine, ali su opet premašile vrtoglavih tri milijarde maraka.

Radi se o novčanim „uputnicama“ koje su službenim kanalima stigle u našu zemlju i koje su nadležne svjetske i domaće financijske institucije registrirale. Po iznosu tih doznaka, BiH je na drugom mjestu u regiji, iza Srbije, pokazuju podaci Svjetske banke.

Međutim, to nije konačna suma novca koju u BiH šalje njena dijaspora. Toj cifri treba dodati bar još tri milijarde maraka koje stižu mimo zvaničnih kanala, a prema stručnim procjenama tokom ljetnih godišnjih odmora dijaspora u domovini potroši oko milijardu maraka.

Mrakovic-Meat-Toronto

Ekonomski stručnjaci ističu da zapravo dijaspora spašava ekonomiju Bosne i Hercegovine od kolapsa uz upozorenje da njen razvojni kapacitet uglavnom nije iskorišten. Krivica je do domaćih vlasti na svim razinama.

Prema svim istraživanjima, BiH je na prvo mjestu u Europi i sedmom u svijetu po postotku osoba koje žive van zemlje u odnosu na sveukupno stanovništvo. Podaci pokazuju da u inozemstvu živi oko dva milijuna ljudi iz BiH, uključujući drugu i treću generaciju, što je više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine.

S druge strane, nevjerojatno je da država nema preciznog službenog podatka o tome koliko je dijaspora investirala ekonomiju u domovini. Barata se neslužbenim informacijama da se uglavnom radi o investicijama u IT, poljoprivredni, energetski i turistički sektor.

Po svim ocjenama, ključni problem je što nema potrebnog povjerenja između dijaspore i države, nema ni institucionalnog okvira koji bi regulirao i dao zamah aktiviranju ogromnih kapaciteta dijaspore i njenom doprinosu bh. ekonomije, nema ni strategije.

Također, problem je i što ne postoji državno ministarstvo za dijasporu – bilo je inicijativa i pokušaja da se uspostavi, ali su odbijeni s obrazloženjem da je ta oblast u nadležnosti entiteta i na tome se sve završava.

A kada se ispod svih raspoloživih podataka podvuče crta, dođe se do nevjerojatnih podataka. Doznake dijaspore u ukupnom raspoloživom dohotku građana sudjeluju sa 30 posto!

Upozoravajuće je da je priliv od doznaka dijaspore veći od inozemnih direktnih investicija – kažu ekonomski stručnjaci uz naglasak da je porazna činjenica da doznake prispjele službenim kanalima predstavljaju čak 13 posto BDP Bosne i Hercegovine. Taj podatak najbolje pokazuje ekonomsku i financijsku sliku države.

Jesu li vlasti uopće svjesne važnosti dijaspore? Ne bi se reklo, izgleda da im nije jasno da te doznake imaju ulogu amortizera u slučajevima kolebanja tražnje i tako predstavljaju pozitivan eksterni šok, zapravo su jedan od ključnih izvora financiranja manja izvoza u odnosu na uvoz – napominju financijski eksperti.

Sve dosadašnje analize sugeriraju vlastima da umjesto nepovoljnog zaduživanja iskoristi doznake dijaspore kao izvor punjenja proračuna putem dionica – doznake se mogu iskoristiti kao svojevrsni kolateral za zaduživanje u produktivne svrhe. Prema propisima Svjetske banke i MMF-a, zemljama u koje primici doznaka premašuju deset posto vrijednosti BDP-a i 20 posto vrijednosti izvoza roba i usluga omogućena je veća stopa zaduženja pod povoljnijim uvjetima. BiH ispunjava te kriterije.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Rusmir Hrvić

Preduzetnik godine – Rusmir Hrvić zapošljava 4500 ljudi, izvozi u 27 zemalja svijeta…

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade „Poduzetnik godine“. Ovo je …