Monday , November 19 2018
Home | Magazin | Kultura | Dizdar: Knjiga “Stećak” je moj prvjenac, nadam da sam krenuo stopama svoga djeda
Dizdar: Knjiga "Stećak" je moj prvjenac,
FOTO: Dizdar: Knjiga "Stećak" je moj prvjenac

Dizdar: Knjiga “Stećak” je moj prvjenac, nadam da sam krenuo stopama svoga djeda

U oktobru prošle godine navršilo se 100 godina od rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara, čija su najveća djela “Modra rijeka” i “Kameni spavač”, a koja ujedno važe za najznačajnije bh. zbirke poezije prošloga stoljeća.

Obilježavanje 100 godina njegovog rada, lika i djela nije bilo nimalo lako sprovesti u djelo, onako kako on to zaslužuje. Najviše zasluga za obilježavanje ovoga jubileja, ali i za očuvanje imena Maka Dizdara na ovim prostorima, pripada njegovom unuku Gorčinu Dizdaru.

Image result for gorcin dizdar stecak

Gorčin se, kao predsjednik Upravnog odbora (UO) Fondacije Mak Dizdar, na sve načine trudi da Makova djela ne odu u zaborav. U tome i uspijeva. On je jedan od rijetkih koji se na ovim prostorima bavi izučavanjem kulturnog naslijeđa srednjovjekovne Bosne. Historiju uspješno nastavlja da ispisuje, a prije nekoliko dana izdao je svoju prvu knjigu pod nazivom Stećak.

SARAJEVO GRILL TORONTO

Radiosarajevo.ba: Kada je Vaša knjiga Stećak ugledala svjetlo dana , da li ste Već imali promociju i gdje se može kupiti?

Knjiga je “svježa”, tek je stigla iz štamparije prije nekoliko dana. S obzirom na to da se nalazimo usred ljetne sezone, promociju smo odlučili odgoditi za početak septembra. U sklopu promocije planirano je i održavanje izložbe ilustracija Enisa Čišića koje su nastale za potrebe ove knjige. Knjiga se već sada može kupiti (i naručiti) u Bazerdžanu na Baščaršiji, a uskoro će biti dostupna i u knjižarama širom Bosne i Hercegovine. Želio bih također napomenuti da je u isto vrijeme izašla i engleska verzija knjige.

FOTO: Radiosarajevo.ba/Knjiga"Stećak"

Radiosarajevo: Koja je fabula knjige, a šta je glavna poruka koju upućujete čitateljima?

Radi se o knjizi koja sačinjava dio biblioteke Vrijeme sjećanje izdavačke kuće Vrijeme, u sklopu koje su već izašle knjige Sevdah Damira Imamovića, Srebrenica Emira Suljagića, Sarajevski atentat Vahidina Preljevića i Bosanska kuhinja Muamera Spahića. Ove knjige zamišljene su kao pristupačni i atraktivno dizajnirani uvodi u neke od najznačajnijih tema bosanskohercegovačke kulture i historije. U knjizi Stećak nastojao sam na stotinjak stranica prikazati najznačajnije činjenice vezane za kulturu stećaka, predstaviti neka od najzanimljivih tumačenja te kulture, ali i, unutar jednoga poglavlja, malo dublje ući u tematiku ikongrafije stećaka, koja je činila predmet moje doktorske disertacije.

Radiosarajevo.ba: S obzirom na to da Vam je ovo prva knjiga, koliko se ona razlikuje od naučnih radova koje ste do sada objavljivali?

Radi se o mojoj prvoj knjizi, a do sada sam uglavnom objavljivao naučne radove. U ovoj knjizi nastojao sam pogoditi neku “zlatnu sredinu” između naučnog i popularnog diskursa, uz prikazivanje niza vlastitih argumenata koji se temelje na mojoj disertaciji. Ova knjiga trebala bi dakle biti zanimljiva i nekome ko prvi put čuje za stećke, i prosječnom građaninu Bosne i Hercegovine koji je možda upoznat s osnovnim činjenicama o ovom fenomenu, ali bi, nadam se, mogla potaknuti i određene diskusije u stručnim krugovima.

Radiosarajevo.ba: Može li se kazati da ste krenuli stopama svoga djeda?

Naučno i književno djelo mog djeda Maka Dizdara, kojeg nažalost nikada nisam upoznao, svakako je imalo značaj utjecaj na moj intelektualni razvoj. Međutim, dok je osnovna preokupacija Maka Dizdara bila jezik i književnost, ja sam se bavio prije svega ikonografijom i naučnim radom. U jednom drugom smislu, ono što me najviše impresionira kod Maka Dizdara jeste njegova sposobnost da svojim djelima promovira i ukazuje na najvrednije elemente bosanskohercegovočke kulture, a ujedno uspjeva izbjeći zamke nacional-romantizma. Iskreno se nadam da sam u tom smislu krenuo stopama svog djeda!

Radiosarajevo.ba: Koliko je lik i djelo Maka Dizdara danas očuvano, koliko se cijeni, koliko mladi naraštaji za sav njegov književni uspjeh? Da li ste Vi zadovoljni kako se njegov lik o djelo čuva od zaborava na ovim prostorima?

Pored naučnog rada, ja se kao predsjednik Upravnog odbora Fondacije Mak Dizdar između ostalog bavim i promocijom djela Maka Dizdara. U toku prošle godine, u saradnji s Bošnjačkom institutom i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti organizirali smo čitav niz događaja kojim je obilježena stota godišnjica njegovog rođenja i na taj način donekle vratili Maka Dizdara u fokus šire javnosti.

Međutim, nažalost moram reći da je taj uspjeh u najvećoj mjeri bio rezultat entuzijazma i požrtvovanosti nekoliko pojedinaca okupljenih oko projekta Mak Dizdar: prvih stotinu godina. Javna obećanja g. Bakira Izetbegovića i g. Ibrahima Hadžibajrića da će na sarajevskoj Baščaršiji biti otvoren muzej Maka Dizdara ostala su neispunjena, a zbog protivljenja Maje Dizdara, jednog od Makovih sinova, još uvijek nisu objavljena Sabrana djela Maka Dizdara.

Radiosarajevo.ba: Koji su Vaši planovi za budućnost? Šta možemo očekivati na Festivalu kulture Slovo Gorčina?

U ovom trenutku preokupiran sam posljednjim pripremama za festival kulture Slovo Gorčina, koji će biti održan od 27. do 29. jula ove godine u Makovom rodnom gradu Stocu. Ove godine pripremili smo dosta ambiciozan program, koji, između ostalog, uključuje i solistički koncert Miroslava Tadića, predstavu Orfej sluša radio dubrovačkog Kazališta Marina Držića, javno čitanje gosta-pjesnika Otto Tolnaia i seriju predavanja o različitim aspektima djela Maka Dizdara. Koristim priliku da Vaše čitaoce pozovem da nam se idući vikend pridruže u Stocu i tako doprinesu uspjehu ovog festivala, koji je uspostavljen 1971. godine u čast Maka Dizdara.

Mak Dizdar je bio pjesnik prevođenja dviju mitoloških struktura u novi poetski jezik, a te strukture su bosansko srednjovjekovlje i njegov jezik stećaka, te mitologija i kosmogonija antičke Grčke.

Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti. On je otkrio praslojeve tradicije i istodobno nas je, na tragu egzistencijalističke poetike, suočio sa metafizičkom nadom i egzistencijalnom prazninom, napisao je o Dizdaru književnik Enver Kazaz.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Amira Medunjanin

Amira Medunjanin očarala emotivnom izvedbom Montenovog hita “Dušo moja”/VIDEO

Amira Medunjanin je izvedbom velikog hita Kemala Montena u emisiji A strana na HRT-u razgalila …