Saturday , September 21 2019
Home | Magazin | Aktuelnosti | Djetinjstvo u BiH: Djeca uskraćena za razvoj, obrazovanje i zdravlje
Djetinjstvo
FOTO: Ilustracija

Djetinjstvo u BiH: Djeca uskraćena za razvoj, obrazovanje i zdravlje

Porodice sa djecom, posebno više djece, najviše su pogođene siromaštvom, zbog čega mnoge odlaze iz BiH.

Djetinjstvo u Bosni i Hercegovini je jako teško, a djeca u ovoj zemlji su lošem položaju, pokazalo je nekoliko posljednjih izvještaja rađenih na regionalnom ili svjetskom nivou.

Zabrinjavajući je podatak da 30 posto djece u BiH živi ispod granice siromaštva, a ti mališani su uskraćeni za dobru ishranu, obrazovanje i razvoj. Također, alarmantna je i činjenica da BiH već godinama ne pokazuje nikakav napredak po tom pitanju, te iz ove zemlje, kažu stručnjaci, sada odlaze čitave porodice sa djecom, čak i one koje imaju solidna primanja.

BIJELO DUGME - CANADA - 2019

“Položaj djece u BiH je veoma loš, na sve moguće načine mjeren on se pokazuje veoma lošim”, kaže Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) koja je zajedno sa  Fondacijom za socijalno uključivanje u BiH izradila dokument “Prema Evropskoj uniji – ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH”, kao dio projekta kojeg podržavaju Evropska unija i UNICEF.

On ističe da je sistem zaštite porodice sa djecom jako loš i pun diskriminacija, a Prema indeksu dječije zaštite, kojeg mjeri UNICEF, BiH je na posljednjem mjestu u grupi od osam zemalja, među kojima su Srbija, Kosovo, Gruzija, Rumunija, Bugarska, Albanija i Armenija.

“Ovaj sistem zaštite posebno je loš u entitetu Federacija BiH, jer je teritorijalno diskriminirajući. Recimo, dječiji doplatak je u nadležnosti kantona – u dva kantona se ne isplaćuju dječiji dohoci, a oni u kojima se isplaćuju variraju od devet maraka (4,5 eura) do 50 KM (25 eura), što je katastrofalno. U RS-u je nešto bolje, pošto drugo, treće i četvrto dijete imaju veći doplatak od onog prvog. Prijedlog zakona o zaštiti obitelji s djecom u FBiH predviđa da se ukine ta teritorijalna diskriminacija i da dječiji doplatak bude odgovornost FBiH. Međutim, taj zakon je Vlada FBiH krajem prošle godine usvojila kao nacrt i on sada čeka u parlamentu, i to će trajati do vijeka”, objašnjava Papić.

Iz BiH odlaze porodice s djecom

BiH je po procjeni EU jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope.

UN istraživanja pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od tri do pet KM (1,5 do 2,5 eura) dnevno, odnosno 90-150 KM mjesečno (45-75 eura), odnosno 17 posto stanovništva je u ekstremnom siromaštvu daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a 700.000 stanovništva na ivici siromaštva, navodi se u izvještaju.

Porodice sa djecom, posebno, više djece, najviše su pogođene siromaštvom.

Kako kaže Papić, loš položaj djece dovodi do odlaska cijelih porodica iz BiH, čak i onih koji imaju solidna primanja. Oni često navode da traže bolje uslove za rast djece, od obrazovanja, sigurnosti i zdravstva.

Prema procjenama BiH je u pet posljednjih godina napustilo više od 173.000 stanovnika, navodi se u izvještaju, te se dodaje da je indikativno je da razlozi odlaska nisu više siromaštvo i nezaposlenost.

Može se procijeniti, ističe se u izvještaju, da je u periodu od 2013. do 2018. negativni prirodni priraštaj bio oko 35.000, dakle bilo je više umrlih nego rođenih.

“Na to dodajte ovih 178.000 koji su otišli u tom periodu i dobijate 213.000 ljudi, što je šest posto stanovništva BiH iz 2013. godine kada je rađen popis. Ako projektujete tu dinamiku u petogodišnjim periodima, za 80 godina u BiH neće biti nijednog živog stanovnika”, ističe Papić.

BiH veoma sporo ostvaruju pomake

S druge strane, organizacija Save the Children objavila je Indeks prekinutog djetinjstva gdje na globalnom nivou rangira 176 zemalja svijeta po tome gdje je djetinjstvo najmanje, a gdje najviše ugroženo usljed faktora kao što su loše zdravlje, neuhranjenost, isključivanje iz obrazovanja, dječiji rad, brakovi maloljetnika, maloljetničke trudnoće i ekstremno nasilje.  

Podaci koji se koriste u pripremi ovog izvještaja potiču iz provjerenih međunarodnih izvora, uglavnom UN agencija.

Prema ovom indeksu, može se vidjeti da BiH veoma sporo ostvaruju pomake u zaštiti prava djece. Ona ove godine zauzima 38. mjesto i u odnosu na prošlu godinu napredovala je za jedno mjesto.

Srbija se nalazi osam mjesta iza, na 46. poziciji, gdje je bila i 2018. godine. Crna Gora je takođe napravila napredak, i to za tri mjesta, te je ove godine na 50. poziciji.

“Kad je u pitanju BiH, iako se nalazimo na relativno visokoj poziciji na ukupnom indeksu i ispred zemalja neposrednog regiona, ukoliko uporedimo rezultate sa prošlom godinom može se primijetiti rast u broju maloljetničkih trudnoća, što je sigurno veoma zabrinjavajuće. Istovremeno, već treću godinu zaredom nemamo zvanične podatke o djeci izvan obrazovnog sistema tako da u ovoj kategoriji BiH nije ni rangirana”, objašnjava Aleksandra Babić-Golubović iz Save the Children.

Veliki napredak Albanije

Također navodi pozitivni primjer Albanije koja se sa prošlogodišnjeg 77. mjesta popela na 61, što, dodaje, pokazuje da veličina i bogatstvo države nisu od presudnog značaja za postizanje optimalne zaštite djece, već da je moguće i sa ograničenim sredstvima, kroz donošenje i provođenje ciljanih politika usmjerenih na djecu, postići značajan napredak.  

Još bolji primjer za to je Slovenija, koja dijeli treće mjesto na Indeksu sa Norveškom i Finskom i kontinuirano se nalazi na samom vrhu ljestvice.

“U BiH je potrebno još mnogo toga uraditi da bi se značajnije unaprijedila zaštita prava svakog djeteta. Važno je napomenuti da se u posebno teškom položaju nalaze određene grupe djece – djeca iz socijalno ugroženih porodica, djeca s poteškoćama u razvoju, djeca pripadnici etničkih manjina, djeca bez roditeljskog staranja. Ova djeca veoma teško ili nikako ne ostvaruju pristup osnovnim pravima kao što su obrazovanje, uključujući predškolsko, socijalna i zdravstvena zaštita, pravo na život u porodici”, ističe Babić-Golubović.

Zbog svega ovoga, zaključuje Papić, BiH gubi ono što je najvažniji za novi koncept razvoja – ljude.

“Ni u jednoj zemlji razvojna budućnost neće se zasnivati na gasu, energiji, nego na ljudskim resursima i pameti. A oni odlaze iz BiH.”

Vedrana Maglajlija/ Izvor: Al Jazeera

Vaš komentar

ZIPA OVO

Pećina “najvećeg sina” i dalje je ponos Drvara – Mjesto koje je bilo centar slobodne Jugoslavije

Tito više nije dio imena gradića na Uncu, ali Drvačani i dalje s ponosom ističu …