Thursday , December 12 2019
Home | Pozitiva | Dobročinstvo još nije izumrlo
historijski arhiv
FOTO: Slika iz Historijskog arhiva

Dobročinstvo još nije izumrlo

Amerikanac koji je nekada davno službeno boravio u Sarajevu nedavno je poklonio Umjetničkoj galeriji BiH autoportret poznatog bh. slikara Ljube Laha, i dostavio ga ovoj instituciji iz Amerike preko bh. ambasade. To smo saznali od Straje Krsmanovića, direktora Umjetničke galerije, koji nam objašnjava da je Amerikanac ovu vrijednu sliku kupio u BiH od nekog kolekcionara.

– Došao je poslije više godina u Sarajevo, rekao nam da ima to ulje i da bi nam ga rado darovao, kazuje Krsmanović, objašnjavajući da ova galerija dobija i druge poklone, najviše od domaćih umjetnika.

– Godinama je to jedini način na koji mi obnavljamo fundus Galerije, ističe Krsmanović, napominjući da je osnovna funkcija ove institucije 75 godina prikupljanje nacionalnog blaga.


Goli život

– Sakupili smo više od 6.500 djela, ali sada ne možemo da otkupljujemo, nemamo sredstava ni za goli život, kaže on, podsjećajući na to da kada muzeji otkupljuju umjetnička djela, onda time i formiraju cijene, prema kojima ih potom formira i tržište.

– Zbog toga mi danas nemamo ni tržište umjetnina, odnosno imamo ga, ali bez ikakvih kriterija. No, to je druga priča, ističe Krsmanović.

Primjer kojeg je naveo samo je jedna od priča o našim savremenicima – dobročiniteljima, domaćim i stranim, koji su vezani za BiH.

Koliko danas ljudi poklanjaju dragocjenosti koje služe općem dobru, pokušali smo saznati blic-anketom. Odgovori su zanimljivi.

Haris Zaimović, viši arhivar Historijskog arhiva Grada Sarajeva, pominje nedavni primjer gospođe koja je ovoj instituciji poklonila očevu arhivu.

– Njen je otac tokom rata ‘92-95, ali i od ‘41. do ‘45. sakupljao dokumenta o ilegalcima, o partizanima, o poginulim, o ranjenim, govori Zaimović, dodajući da nema puno takvih slučajeva, pa i pored nekih javnih poziva upućenih iz ovog arhiva. Na primjer, kada su radili projekat o istorijatu srednjih škola u Sarajevu.

Zaimović napominje i to da im je, u međuvremenu preminuli, Bahrudin Bijedić prije nekoliko godina poklonio građu vezanu za njegov život.

image

SLIKE IZ HISTORIJSKOG ARHIVA/SENAD GUBELIĆ

– Mi smo objavili na osnovu toga i dvije njegove knjige, ističe Zaimović, prisjećajući se prvog dobročinstva kojem je i sam svjedočio tek se zaposlivši u Arhiv.

– Pokojni Dane Olbina nam je poklonio 2004. godine svoju građu, išli smo kod njega i pregledali tu dokumentaciju, kaže Zaimović, naglašavajući da se Arhivu često ponudi otkup neke građe.

– U takvim situacijama bi trebalo formirati komisiju za procjenu, ali sada više toga nema. Nema para, jasan je Zaimović, upozoravajući na to da Zakon o arhivskoj djelatnosti KS-a, kao i slični zakoni na višim nivoima, federalnom i državnom, obavezuju i instituciju, ali i sve građane da zaštite arhivsku građu, pa i njenim evidentiranjem.

Mostar u slobodi

U Arhivu BiH jedan od nedavnih dobročinitelja je bio Raif Dizdarević, a u Arhivu FBiH nam, opet, kažu da im je među najvrednijim darovima onaj od porodice Branka Mikulića, arhivsko svjedočanstvo ne samo 42 godine bogatog političkog života ovog znamenitog čovjeka nego i života Jugoslavije, BiH ponaosob.

– Bosanac iz Sanskog Mosta Muharem Handanović nam je poklonio zbirku tekstova o BiH, objavljenih od 1989. do 1995. godine u američkim medijima, iz kojih je nepobitno da je u toj državi svima bilo jasno šta se BiH dešava u ratu. Takođe, Aida Mesihović nam je poklonila kolekciju od 55 fotografija u boji koje je ona sama uradila 1994. godine, nakon što je potpisan Vašingtonski sporazum i počelo slobodnije kretanje po Mostaru, kažu nam takođe u Arhivu FBiH.

– Posljednje što smo dobili je bio saz, poklon sazlije Himze Tulića, a neki dan nam je Silvana Čengić, kćerka Enesa Čengića, vrsnog intelektualca iz Zagreba, darovala dio porodičnog naslijeđa, iz arhive, biblioteke, i sedam slika, ulja i crteža. Sve se to desilo u proteklih mjesec dana, govori nam direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović Džuvić, napominjući da njih ljudi, saznavši za neko ranije dobročinstvo, često pitaju mogu li im i oni nešto pokloniti.

By Oslobodjenje

Vaš komentar

ZIPA OVO

Selman Selmanagić – U Berlinu podignuta spomen-ploča Bosancu kojem se divi cijela Njemačka

Na zgradi Visoke umjetničke škole – Kunsthochschule Weißensee, na adresi Bühringstraße 20, 13086 Berlin-Weißensee, Uprava …