Saturday , December 15 2018
Home | Pozitiva | Dvije legende: Kako je izgrađena sarajevska Kozija ćuprija
Kozja cuprija
FOTO: Kozja cuprija

Dvije legende: Kako je izgrađena sarajevska Kozija ćuprija

Općina Stari Grad na čelu sa načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem odlučila se na realizaciju projekta uređenja istorijskog puta Bentbaša-Kozija ćuprija, koji datira iz 16. vijeka.

Projekt je izrađen na osnovu naučno-istraživačkog rada o stanju i potrebnim radnjama za sanaciju puta od Bentbaše preko Šehove korije do Kozije ćuprije, a kojeg je uradio Međunarodni forum Bosna.

Put je napravljen uz lijevu stranu obale Miljacke, prolazio je kroz Alifakovac i vodio do desne strane rijeke. Bio je dio znamenitog “carigradskog druma ili stambolske džade“, koji je preko Sarajeva, Prače i Goražda povezivao Bosnu sa Sandžakom, a onda dalje sa Srbijom, Makedonijom sve do Carigrada. Stoga se zaključuje da je istorijski put preko Kozije ćuprije bio značajan u putnoj mreži Osmanskog carstva.

SARAJEVO GRILL TORONTO

“To je tada bio jedini izlaz iz grada. Putem preko ovoga mosta, Kozije ćuprije izlazilo se i ulazilo u Sarajevo, tada je grad bio limitiran na dio današnjeg Starog Grada, negdje do katedrale. Kozija ćuprija je jedan od mostova napravljenih u 16. vijeku i to je, ustvari, period Osmanlijske vladavine u BiH, kada su najljepši mostovi u BiH nastali. Jedan od rijetkih mostova koji je u originalnom obliku sačuvan upravo je Kozija ćuprija, čija je sanacija urađena prije 16 ili 17 godina pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika Kantona Sarajevo”, priča Hadžibajrić.

U drugoj fazi projekta istorijskog puta naredne godine planirano je čišćenje, poliranje kamenja i čišćenje oko Kozije ćuprije, te obnova rasvjete koja je pokradena.

“Kuriozitet vezan za ovaj most je da je sačuvan u originalu. Dakle, nikakvih preinaka na njemu nije bilo, vidi se i sama kamena ograda, koja se zove korakluk. Ona je onakva kakva je bila prije 400 i više godina, kada je most napravljen. Jedina razlika u odnosu na taj vremenski period je što je sada faktički put iza Kozije ćuprije asfaltiran, prema Šehovoj koriji i Abu Hayat vrelu. To je inače bio bijeli put, koji je bio izlaz i ulaz u grad. U tom vremenskom periodu ovdje se nalazio i trg, gdje su se okupljali trgovci. To nije bio samo takozvani ‘haždijski put’, kojim su haždije išle na hadž prema istočnoj Bosni do samog Carigrada. To je bio trgovački put, gdje su ljudi kada bi došli pred Sarajevo, kada nije bilo prevoznih sredstava kao danas, ovdje zastajali odmarali se, okrijepili se, jeli i onda nastavili prema samom šeheru“, veli Hadžibajrić.

Dodaje da su uz Koziju ćupriju, odnosno njen nastanak, vezane dvije legende. Prema jednoj, Koziju ćupriju je izgradio siromašni pastir Meho. Prema predaji, on je jednom prilikom primijetio kako koza nešto kopa i na tom mjestu pronašao nekoliko ćupova s blagom. To mu je omogućilo da ispuni san, ode u Carigrad i tamo se obrazuje na visokim školama, a kasnije je nagrađen titulom paše. Trošnu kolibu svoje porodice pretvorio je u raskošnu kuću, a u znak sjećanja na koze i blago koje je pronašao uz Miljacku, Meho je izgradio koji je nazvao Kozija ćuprija.

Druga legenda govori o braći Sinanu i Mehmedu, koji su, čuvajući koze na Jarčedolima, u pećini pronašli blago. Od blaga Mehmed je izgradio Koziju ćupriju, a brat Kečedži Sinanovu džamiju na Bistirku.

“To su dvije legende koje su vezane za most, ali je evidentno ono što se zna, a to je da je napravljen u 16. vijeku, prije više od 400 godina, kada su i nastajale ove impozantne građevine, koje odišu jednom lakoćom. Specifičan je pošto ima dva otvora u svome luku, kako bi se smanjila težina mosta”, naglašava Hadžibajrić.

Načelnik dodaje da za Koziju ćupriju zna dosta turista, koji posjete Sarajevo, ali da ostale znamenitosti lokacije kao što su Šehova korija i Abu Hayat vrelo (Vrelo života) uglavnom posjećuje lokalno stanovništvo.

“To su stvari koje su u jednom određenom periodu bile prikrivene. Od Mevlevijske tekije, koja se nekada nalazila preko puta brane na Bentbaši, gdje se sada nalazi Energopetrolova benzinska pumpa, kada se krene prema Kozijoj ćupriji nalazi se pećina u kojoj su se derviši okupljali i obavljali zikr. Taj kompletan dio je dobio naziv Šejhova korija”, kaže Hadžibajrić.

Na istorijskom putu nalaze se i dva mezara šejhova Ahmeda i Abdalmahmuta, koji su, prema riječima načelnika, stari preko 250 godina. U neposrednoj blizini turbeta, koje je urađeno kod mezara dva šejha, nalazi se i znamenito Abu Hayatovo vrelo. Općina je u sklopu projekta uredila prilazni put i samo vrelo, koje, prema predanjima, nikada nije presušilo, a otkriveno je prije preko 400 godina.

AA/Kozija ćuprija

AA/Kozija ćuprija

AA/Kozija ćuprija

AA/Kozija ćuprija

Vaš komentar

ZIPA OVO

Međureligijsko druženje u Srebrenici

Fotografija nastala u Srebrenici daje nadu u bolje sutra

Fotografija koja je nastala jučer u Srebrenici daje nadu da ona jedinstvena i naša Bosna …