Home | Magazin | Eugen Savojski: Vatra, pljačka, razaranje Sarajeva

Eugen Savojski: Vatra, pljačka, razaranje Sarajeva

Eugen Savojski
FOTO: Eugen Savojski

Sredinom 1683. godine Osmanlije su izvršile dvomjesečnu opsadu habsburške prijestolnice. Austrijanci su se, ipak, uz pomoć saveznika, uspjeli odbraniti i nanijeti velike gubitke snagama Kara Mustafe paše. Iako nije bio Austrijanac, u toj bici učestvovao je i mladi princ habsburških korijena Eugen Savojski.

Eugen Savojski rođen je 18. oktobra 1663. u Parizu, a umro je 21. aprila 1736; bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik. Smatran je najvećim vojskovođom svoga vremena, a porijeklo vuče iz sporedne porodične linije savojske dinastije

Na inicijativu Pape Inocenta XI oformljena je Sveta liga koju su činile Habsburška monarhija, Mletačka Republika i Poljsko-Litavska Unija, a u cilju dalje borbe protiv Osmanlija.

Predvođeni Eugenom Savojskim, habsburški vojnici su 1689. oslobodili Mađarsku da bi uslijedili ‘uspješni napadi’ na preostali dio osmanske teritorije.

Savojski je početkom oktobra 1697. krenuo iz Osijeka u Sarajevo, a u središte Bosanskog sandžaka stigao je 22. oktobra i zatražio da se grad preda, te vlastima uputio pismo, kojeg su odnijeli zastavnik i trubač.

Pismo Sarajevu

“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog.

Savojski u pismu naglašava kako nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistira da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš; ističe da naknadno neće ništa uvažavati kada se vojska približi gradu.

U svom pismu Eugen podsjeća na to koliko je u njegovom pohodu “proliveno otomanske krvi”, te je upozorio građane Sarajeva da se ne zavaravaju nadom u uotpor.

Pljačkanje i paljenje grada

O napadu Eugena Savojskog na Sarajevo malo se zna. Najviše podataka može se saznati iz njegovog dnevnika kojeg je vodio.

U njemu, između ostalog piše, o tome kako je Eugen, 23. oktobra., tokom marširanja na Sarajevo, sat i pol daleko od tabora, sreo zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Zastavnik je bio vidno ranjen, dok je trubač ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.

Kako je napisao u svom dnevniku, a čiji su dijelovi objavljeni u djelu Noela Malcolma Povijest Bosne, Savojski je svoje jedinice rasporedio na jednu uzvisinu iznad grada odakle je krenuo u napad.

Po informacijama iz dnevnika, konjicu je činilo 4000 ratnika uz podršku 2500 vojnika koji su marširali na Sarajevo. Osim toga Eugen je na raspolaganju imao i artiljeriju.

“Turci su već bili sklonili najvrjednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon sto su pobili svu silu Turaka”, napisao je u svom dnevniku Eugen.

Po pisanju Eugena Savojskog mnogi kršćani su dolazili i molili da se sklone u njegov tabor te da napuste zemlju zajedno sa austrijskom vojskom. Prema pisanju historičara, sa habsburškim trupama je BiH napustilo i hiljade katolika.

Prilikom spaljivanja grada, uništen je veliki broj knjiga. Kako je pisao Andras Riedlmayer, ekspert za uništenu islamsku vjersku i kulturnu baštinu, u to vrijeme je u Sarajevu bila i sarajevska Hagada, koja je spašena.

Po pisanju bosanskih Franjevaca, u Sarajevu je ostalo oko tridesetak hiljada mahom seoskog i prigradskog stanovništva. Skoro cijela infrastruktura grada bit će potpuno uništena.

Za jedne heroj, za druge zločinac

Napoleon I smatrao je Eugena jednim od sedam najvećih komandanata u historiji. On je heroj austrijske povijesti, dok se svrstava među najveće zločince u historiji u Bosni i Hercegovine.

“Spasio je Austrougarsku monarhiju od najezde Turaka. Dva puta ih je odbio i on je prvi u Evropi koji se Turcima ozbiljno suprotstavio. Do danas su se održale neke tradicije na obilježavanju njegovog lika i djela”, pričao je bečki vozač taksija, našem kolegi novinaru Davudu Muminoviću o jednom od najvećih heroja Austrije.

Muminović je bečkom taksisti objasnio da je to “najveći dušmanin Sarajeva. Jedino je on uspio Sarajevo spaliti do temelja”, na što mu je taksista odgovorio: “Vjerovatno vam nije drag, ali morate priznati da je bio temeljit. To se vidi i na primjeru Sarajeva”.

Eugen Savojski (Eugène de Savoie-Carignan) rođen je u Parizu, 18. oktobra 1663. godine.
Prvobitno mu je bila namijenjena svećenička karijera, ali se sa devetnaest godina odlučio za vojni poziv i htio se pridružiti francuskoj vojsci gdje je odbijen. Kako je imao habsburške korijene, pridružio se vojsci Leopolda I, kralja Njemačke, Ugarske, Švicarske, Češke, te vladara drugih habsburških posjeda.

Po pisanju književnika Valerijana Žuje za Slobodnu Bosnu, Eugen je bio obilježen kao učesnik u homoseksualnim orgijama, a isti autor prenosi mišljenje vojvotkinje od Orleana o Eugenovom fizičkom izgledu, tačnije o “velikom nosu i istaknutim zubima”. Najveće bitke koje je vodio jesu one kod Mohača, Sente, Petrovaradina i Beograda.

Preminuo je 21. aprila 1736. godine u Beču, najvjerovatnije od upale pluća.

Readio SA

Vaš komentar

ZIPA OVO

Vrelo Bosne

Neka ljepša vremena – Šta je mali Roni snimio u Sarajevu 1986./ VIDEO

“Little Roni in Sarajevo” video je iz 1986. godine, mini dokumentarac snimljen 8-milimetarskom kamerom koji …