Saturday , September 21 2019
Home | Magazin | Aktuelnosti | Interesantno istraživanje o izjašnjavanju naše dijaspore
bh-dijaspora
FOTO: Ilustracija

Interesantno istraživanje o izjašnjavanju naše dijaspore

Veliki broj Bošnjaka u uzorku nije iznenađujući i konzistentan je sa ranijih nekoliko izvještaja o broju Bošnjaka, Hrvata i Srba koji su emigrirali iz BiH

Piše: Moja BiH

Publikacija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” rezultat je istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruč, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.


U studiji su obuhvaćeni migranti iz BiH u Australiji, Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovo su neke od zanimljivosti koje su istraživači doznali o našim ljudima u dijaspori (prvi dio)

Starosna dob

Uzorak dijaspore iz BiH je reprezentativan i kada je u pitanju starosna dob i čine ga uglavnom osobe srednjih godina. Konkretno, 13% uzorka su činile osobe starosne dobi do 30 godina, 70% su činile osobe između 30 i 60 godina i 17% su osobe preko 60 godina. Široka distribucija uzorka, uz značajan procenat osoba srednjih godina koje su zaposlene, ukazuje na to da postoji mogućnost angažmana i ulaganja unutar svih dobnih skupina, naročito među odraslim zaposlenim osobama

Mjesto rođenja i starosna dob prema mjestu rođenja

Od 934 osobe, koje su odgovorile na pitanje o mjestu rođenja, 92% su se izjasnile da su rođene u BiH, dok su ostali rođeni van BiH. Interesantan je i podatak da je u svim dobnim skupinama mnogo veći broj osoba koje su rođene u BiH učestvovalo u istraživanju nego onih koje su rođene van BiH, naročito u skupini osoba srednjih godina (31 do 50 godina). Uzimajući u obzir da je većina dijaspore iz BiH nastala kao posljedica sukoba 1990-ih, ovakvo stanje ne iznenađuje. Kao što se vidi u prikupljenim kvalitativnim podacima, prva generacija dijaspore iz BiH osjeća da je više povezana sa BiH i ima više interesa u BiH u odnosu na drugu i treću generaciju Bosanaca i Hercegovaca, i stoga je veća vjerovatnoća da će učestvovati u ovakvim projektima, koji se odnose na njihovu domovinu.

Odabrani jezik

Odabrani jezik ispitanika je u najvećem broju slučajeva bio bosanski (76%), zatim engleski (14,5%), hrvatski (6,5%) i srpski (3%). Drugim riječima, većina je ispitanika izabrala bosansku verziju upitnika, a gotovo 85% njih su odgovarali na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, što ukazuje na važnost i očuvanje maternjeg jezika među dijasporom iz BiH. Izbor maternjeg jezika vrlo vjerovatno, kako smo maloprije spomenuli, ima veze s činjenicom da je najveći dio ispitanika srednje dobi prva generacija Bosanaca i Hercegovaca čiji je prvi jezik bosanski. Predanost i očuvanje etničkog jezika su se isto tako osjetili i kroz kvalitativno istraživanje, što je detaljnije objašnjeno u nastavku u sklopu pojedinačnih izvještaja po zemljama. Osim toga, vrijedi spomenuti da je 14,5% (br=142) ispitanika navelo engleski jezik kao odabrani jezik, umjesto službenih jezika BiH. Ovaj izbor bi se mogao posmatrati na dva načina: da je ispitanicima ugodnije koristi jezik koji koriste svakodnevno nego bosanski, srpski ili hrvatski (na primjer, ispitanici koji žive u SAD-u i Australiji), ili da ispitanici ispod 30 godina starosti (br=123 ili 30%) radije koriste engleski jezik i možda nisu dovoljno razvili vještine iz bosanskog, srpskog ili hrvatskog jezika.

Izjašnjavanje o nacionalnosti

Većina ispitanika su se izjasnili kao Bošnjaci (75%), 6% njih su se izjasnili kao Hrvati, 4% kao Srbi i 15% kao ostali. Veliki broj Bošnjaka u uzorku nije iznenađujući i konzistentan je sa ranijih nekoliko izvještaja o broju Bošnjaka, Hrvata i Srba koji su emigrirali iz BiH. Najveće migracije su se desile sredinom i krajem 1990-ih, što je obilježio priliv BiH izbjeglica u nekoliko evropskih zemalja, SAD i Australiju, gdje je najveći broj izbjeglica bio bošnjačke nacionalnosti. Interesantno bi bilo spomenuti i da se veliki procenat dijaspore iz BiH odlučio izjasniti kao “ostali”, što ukazuje na nevoljkost dijela pripadnika dijaspore da se izjasne kao pripadnici jedne od većinskih nacionalnih grupa. U stvari, veliki broj pripadnika dijaspore iz BiH se jednostavno izjašnjavaju kao Bosanci, a neki čak i kao Jugosloveni, u duhu stare države. Na kraju, vrlo vjerovatno neko, čije je nacionalno porijeklo miješano, može odabrati da se izjasni kao “ostali”. Veliki broj izbjeglica koji su napustili BiH tokom 1990-ih i početkom 2000-ih su bile porodice u kojima su miješani brakovi bili uobičajeni, naročito one iz urbanih sredina. Ovaj trend se vidio i kroz kvalitativni rad u pojedinim zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, detaljnije je obrazloženo u pojedinačnim izvještajima za te zemlje.

Državljanstvo

Iako je državljanstvo relativno u smislu da je potrebno uzeti u obzir ukupan broj osoba iz svih zemalja koje su učestvovale u ispitivanju, jasno je da je veliki broj ispitanika (34%) od onih koji su odgovorili na pitanje o državljanstvu, odgovorilo da su državljani BiH. To je ohrabrujuće u kontekstu povezivanja dijaspore sa razvojem, jer visoka brojka ukazuje na povezanost mnogih pripadnika dijaspore iz BiH sa BiH. S druge strane, određen broj ispitanika su se izjasnili da su državljani zemlje u koju su migrirali, što ukazuje i na dugoročnu predanost zemlji prijema, kao i na njihovu namjeru za dugoročnim ili trajnim boravkom u toj zemlji. Od deset zemalja u kojima je provedeno mapiranje, u nekoliko njih zakonska regulativa dozvoljava dvojno državljanstvo, dok ostale zemlje, prvenstveno Njemačka i Austrija, to ne dozvoljavaju. Nedostatak bilateralnih sporazuma sa ovim zemljama o dvojnom državljanstvu za osobe porijeklom iz BiH vjerovatno utiče i na podatke u grafikonu. U svim kvalitativnim izvještajima za zemlje detaljnije su objašnjenje njihove politike koje se tiču državljanstva.

Status u zemljama prijema

Većina pripadnika dijaspore iz BiH, koji su učestvovali u ispitivanju, rekli su da imaju državljanstvo (69%) ili stalni boravak (21%) u zemlji prijema (ili zemlji boravka), što potvrđuje raniju tvrdnju da mnogi od njih namjeravaju ostati u toj zemlji duži period ili za stalno. Isto tako ukazuje na to da su se ove osobe relativno dobro integrirale i uživaju ista prava kao i domaće stanovništvo – ekonomska, politička i socijalna. Sa državljanstvom dolazi i odgovornost prema zemlji prijema i to je bitno imati na umu kada mjerimo predanost dijaspore iz BiH razvoju u BiH i njihov sveukupni doprinos. Istovremeno, visok nivo uključenosti građana u zemljama prijema se može protumačiti i kao potencijal za razvoj BiH, s obzirom na to da je dijaspora poznata po tome da pokušava prenijeti vrijednosti i uključiti se u diplomatske programe u nekim zemljama, na primjer SAD-u.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Pećina “najvećeg sina” i dalje je ponos Drvara – Mjesto koje je bilo centar slobodne Jugoslavije

Tito više nije dio imena gradića na Uncu, ali Drvačani i dalje s ponosom ističu …