Sunday , December 16 2018
Home | Magazin | Kultura | Izložba “Sjećanja u kamenu” (Memories in stone), otvorena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu – FOTO
"Sjećanja u kamenu"
FOTO: Sa otvaranja izložbe "Sjećanja u kamenu" u Sarajevu

Izložba “Sjećanja u kamenu” (Memories in stone), otvorena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu – FOTO

Četvero naučnika-istraživača i umjetnika bh. porijekla, raspršenih po cijelom svijetu, od Australije do SAD-a i Kanade, priredili su u Zemaljskom muzeju u Sarajevu izložbu “Sjećanja u kamenu” – jedan nesvakidašnji multimedijski i multidisciplinarni projekat.

Riječ je o Amili Buturović (York University, Toronto, Canada), historičarki kulture i religije, Azri Akšamiji (MIT Cambridge, USA), historičarki arhitekture i konceptualnoj umjetnici, vizuelnom umjetniku Veliboru Božoviću (Concordia University, Montreal, Canada) i vajaru Adisu Fejziću (Brisbane, Australia).

Rezultati njihovog istraživanja predstavljeni su na izložbi “Sjećanja u kamenu” (Memories in stone), koju je Amila Ramović, kustosica etnološkog odjela Zemaljskog muzeja BiH  sinoć otvorila.

SARAJEVO GRILL TORONTO

Fokus ove izložbe je na grobljima iz osmanskog perioda pogrebne kulture koja se ogleda u arhitekturi, ikonografiji i epigrafici. Iako se smatraju prostorima smrti, kamena groblja su i prostori na kojima se ispisuju novi narativi života. Ono što je zapisano u kamenu, urezano je i u sjećanju, a izložba “Sjećanja u kamenu” na najbolji mogući način pokazuje svu raskoš i ljepotu našeg historijskog naslijeđa.

Historičarka svjetskog renomea, Amila Buturović kazala je da je saradnja umjetnika i naučnika na ovoj izložbi, ustvari, sakupljanje kreativne i naučne energije:

„Mi smo iz istog podneblja, a sada smo raštrkani po svijetu. Ovo je važno zbog ljudi koji imaju interes za BiH, pokazatelj im je da se na različite načine mogu se naći na raznim projektima, udruživati se i davati neka nova značenja onome na čemu rade.“

Govoreći o radu na ovom projektu Amila Buturović govori da je tokom svog istraživanja u BiH nailazila na nevjerovatne grobove, nišane, stećke:

„Velibor Božović je sa mnom išao po BiH, slikao je nalazišta u našoj potrazi za starim grobljima, nišanima i stećcima. O ovoj izložbi sam, zapravo, pošla da razmišljam kroz njegov fotoaparat. Nas dvoje smo postavili prvu postavku ove izložbe u Torontu 2017., kroz fondaciju Aga Khana i Ismaili centra u Torontu u saradnji s mojim univerzitetom. Potom nam se pridružila i Azra Akšamija koja je svojim tekstilnim radom dodala taj jedan dodatni umjetnički momenat. Potom nam se pridužio i Adis s njegovim interesantnim viđenjem tih spomenika.“

Izložba je, dakle, krenula od Amilinog naučnoistraživačkog rada o ranim osmanskim grobljima, gdje je istraživala kako se islamizacija razvijala na jedan kulturološki način:

„Htjela sam da vidim, za razliku od onih katastara i deftera gdje imam šture informacije o nišanima i prelascima ljudi na islam, mogu li doći do priča o tome, narativa koji nam mogu reći: ‘Eh, kad sam ja postao musliman, ovako se to desilo…’ Ne, toga nema, jedino gdje se za tim može tragati su ovi detalji – groblja – po obliku, položaju, natpisu, unutar i van sela – to je u stvari jedan testament, dokument o tome kako se ta promjena u identitetu, međuljudskim odnosima, polako mijenjala kroz prihvatanje islama, kroz suživot. Nišan nije samo telefonski imenik – gledam ih kao testament života, ne samo smrti. Kako ti grobovi, mezari, stećci, koji su još uvijek svuda raštrkani po našoj zemlji, kako su oni, zapravo, dio našeg života?! Predanja, poezija i priča o ovoj tematici su vrlo bitni.“

Upravo ova izložba prikazuje, ne samo fotografije stećaka već i intervenciju sa stanovišta savremene, kreativne, vajarske kulture, sa stanovišta tekstila, poezije, putopisnih zabilješki. Izložba je multimedijska, a sadržajno je uvezana.

Amila Buturović poziva Bosance i Hercegovce da posjete ovu izložbu, ne zato što je njihov rad utkan u nju, već zato što ima edukativnu crtu:

„Treba da razmislimo ne samo čega se sjećamo nego i onoga što zaboravljamo. Figurativno – na čijim kostima mi gradimo današnje društvo i budućnost. Moramo biti svjesni onoga što smo naslijedili i da imamo kolektivnu odgovornost prema tome.“

Vaš komentar

ZIPA OVO

Travnička tvrđava

Šta to travnička tvrđava i danas čuva od zaborava?/ VIDEO

Travnička tvrđava jedan je od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su …