Home | Pozitiva | Intervju | Jasminko Halilović: Otvoren razgovor o prošlosti važan je temelj za bolju budućnost
Jasminko Halilović
FOTO: Jasminko Halilović

Jasminko Halilović: Otvoren razgovor o prošlosti važan je temelj za bolju budućnost

Jasminko Halilović, osnivač Muzeja ratnog djetinjstva nedavno je uvršten na Forbesovu listu mladih lidera “30 ispod 30”. U razgovoru za BUKU kaže da djeca nisu odgovorna za pokretanje ratova, a u njima trpe višestruke posljedice.

Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u januaru prošle godine u Sarajevu, a iako je sam muzej mlada institucija, do sada je dobio mnoga značajna priznanja za rad. Između ostalog, Muzej je dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope za 2018. godinu, a osnivač ovog muzeja, Jasminko Halilović, nedavno je uvršten na Forbesovu listu mladih lidera “30 ispod 30”.

Muzej ratnog djetinjstva (MRD) predstavlja kolekciju ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata generacije odrasle u ratu. Muzejski tim pokušava da proširi svoj rad na Republiku Srpsku, ali nailaze na mnoga zatvorena vrata.

Jasminko Halilović, opisujući muzej, kaže da se radi o prvom svjetskom muzeju koji je potpuno fokusiran na iskustvo djece u ratovima, a nastao je na temelju knjige „Djetinjstvo u ratu“, koja donosi preko 1.000 kratkih sjećanja od preko 1.000 ljudi koji su bili djeca tokom rata u Sarajevu. Za razliku od knjige koja je bila fokusirana na Sarajevo, Muzej ratnog djetinjstva istražuje ovo iskustvo bez obzira gdje se ono desilo.

„Tako danas imamo eksponate i priče iz cijele BiH, ali i prve eksponate i priče iz Libana, gdje radimo sa djecom izbjeglicama iz Sirije. Osim istraživačkih i izlagačkih, MRD ima i edukativne aktivnosti. Početkom 2017. godine otvorena je prva stalna postavka u Sarajevu“, rekao je za BUKU Halilović.

Kolekcija MRD trenutno ima preko 4.000 eksponata koji su vrlo raznovrsni: od fotografija, dnevnika, pisama, crteža i drugih dokumenata, pa do svakodnevnih predmeta, poput igračaka, odjeće, konzervi itd. Ipak, fokus muzeja nije na samim predmetima, već na pričama koje vlasnici predmeta pričaju. Te su priče takođe raznovrsne: neke nam govore o ličnim gubicima, a neke o odlascima u školu, strahu, igri, druženju, opasnosti, snazi i kreativnosti djece.

Jasminko kaže da je MRD pokrenut s ciljem da popuni prazninu u analizi i predstavljanju ratova, odnosno da ispriča ovu priču iz ugla djece.

„Djeca nisu odgovorna za pokretanje ratova, a u njima trpe višestruke posljedice. Smatrao sam da je važno da se to pokaže. Osim toga, MRD želi utjecati na promjenu percepcije djece kao pasivnih žrtava rata. Djeca su mnogo više od toga, i MRD želi pokazati da su djeca snažna, otporna i kreativna. Naravno, to ni u kojem slučaju ne treba minimizirati posljedice ratova po djecu, niti učiniti da rat izgleda pozitivno. Na kraju, kroz ovaj proces smo naučili, da samo pričanje vlastite i slušanje priča drugih može pomoći ljudima da se suoče sa događajima iz prošlosti. MRD želi biti taj sigurni prostor, gdje ljudi mogu ispričati svoju priču, a da se ne boje da će ona biti zloupotrijebljena ili politizirana“, kaže Halilović.

Jasminko kaže da svi oni koji su povezani sa radom ovog muzeja vjeruju da je otvoren razgovor o prošlosti važan temelj za bolju budućnost.

„U BiH se recimo mnogo govori o ratu, ali pitanje je na koji način i s kojim ciljevima. Smatramo da je o prošlosti važno razgovarati konstruktivno, s ciljem razumijevanja i suočavanja sa istom, a ne s ciljem izazivanja straha i novih podjela među ljudima“, priča naš sagovornik.

NAŠE JE DRUŠTVO PODIJELJENO

Jasminko kaže da Muzej ratnog djetinjstva pokušava djelovati na teritoriji cijele BiH, ali to nije jednostavno.

„Nedavno smo dobili i drugu odbijenicu za naše radionice u školama na prostoru Republike Srpske. Naše je društvo podijeljeno, nema povjerenja, i svako ko dolazi ’s druge strane’ automatski nailazi na zatvorena vrata. Ipak, u MRD sretni smo što nam se javljaju ljudi iz cijele BiH i šalju svoje predmete i priče. Imamo svoje saradnike u više gradova, uključujući i Banjaluku. U jednoj od priča iz Banjaluke, tada djevojčica, a danas mlada žena, nakon opisa svojih igračaka koje je donirala muzeju, kaže: ’Kad je potpisan mirovni sporazum nestalo je straha. Dolazak mira bio je najradosniji trenutak mog života.’ Mislim da je upravo to poruka koju šalje Muzeja ratnog djetinjstva.

To je Muzej koji slavi mir. I kao takav sve je više prihvaćen među svim ljudima u BiH“, kaže kaže Halilović i dodaje da se svako može javiti putem njihove FB stranice ili putem web stranice i dogovoriti se da u muzeji ostavi svoje uspomene ili snimi svjedočenje o svojim iskustvima.

Svoje priče mogu ostaviti svi ljudi čije je djetinjstvo oštetio rat.

„Na početku smo radili samo s ljudima koji su bili djeca u ratu, ali je naš obuhvat kasnije proširen. Niste morali vidjeti rat, ali ako vam je djetinjstvo oštećeno ratom, MRD je mjesto da ispričate svoju priču. Možda ste bili u Kanadi, ali član porodice vam je ubijen u nekom ratu u svijetu, ili ste rođeni iza rata, a povrijeđeni ste prilikom eksplozije mine i sl. Ako je rat na bilo koji način obilježio vaše djetinjstvo, ispričajte svoju priču u MRD“, ističe Halilović.

On kaže da su iskustva koja su do sada stekli raznolika, a ima ljudi na koje je ovaj proces snažno uticao, koji su nakon njega u muzej doveli svoju porodicu, i prvi put nakon rata unutar porodice započeli razgovor o nekoj teškoj temi.

„Mnogo ljudi govori da im muzej pomaže jer na neki način distanciraju to iskustvo od sebe, a uvijek imaju mogućnost da mu se vrate. Neki govore o katarzičnom efektu. Ali svi se slažu da MRD njihovo iskustvo predstavlja dostojanstveno i da ga nikad nije zloupotrijebio. To je naša najveća snaga, i najveći uspjeh našeg muzeja“, rekao je Halilović.

Muzej je dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope za 2018. godinu, a Halilović kaže da je ovo velika potvrda kvaliteta njihovo rada.

„U obrazloženju se ističe da smo muzej koji odbija politizirati ovu osjetljivu temu, te da je dobijena za izvrnost u muzejskoj djelatnosti. Žiri je ocjenjivao sve, od načina arhiviranja predmeta i upravljanja kolekcijom, pa do edukativnih programa i istraživačkog rada. Ponosni smo da smo u konkurenciji sa nekim od najboljih i najvažnijih evropskih muzeja uspjeli dobiti ovu nagradu. Radi se o jednoj od dvije najveće nagrade u muzejskoj industriji koja se dodjeljuje već 40 godina, i ovo je prvi put da dolazi u našu zemlju“, ističe Jasminko.

PRVI BOSANAC NA FORBESOVOJ LISTI

„Mislim da je i uvrštavanje mog imena na Forbesovu listu, iako se radi o individualnom priznanju, zapravo još jedno priznanje Muzeju ratnog djetinjstva i da ga je tako ispravnije posmatrati. Dobio sam mnogo poruka podrške iz cijele BiH nakon toga, i drago mi je da je to prihvaćeno kao pozitivna vijest u regiji. Neki mladi ljudi su mi napisali da im to vraća nadu da i oni mogu uspjeti, i to je svakako velika čast i zadovoljstvo za mene“, kaže na kraju razgovora za BUKU Jasminko Halilović.

By BUKA

Vaš komentar

ZIPA OVO

Maja Hadžiselimović

Stručnjakinja za robotiku Maja Hadžiselimović: Zeničanka ruši predrasude

Mlada i uspješna Zeničanka Maja Hadžiselimović jedna je od rijetkih žena čija je specijalnost robotika …