Home | Pozitiva | Kolumne | Kako danas žive Bosanci i Hercegovci koji su u Australiju došli bez ičega
FOTO: Sidney - Australija

Kako danas žive Bosanci i Hercegovci koji su u Australiju došli bez ičega

Većina migranata iz BiH razvila je osećaj pripadnosti gradovima i predgrađima u kojima žive u Australiji

Piše: Moja BiH

Na osnovu kvalitativnih podataka prikupljenih putem direktnih razgovora i u fokus grupama, većina dijaspore iz BiH u Australiju se preselila sredinom i krajem 1990-tih i početkom 2000-te godine. Većina ih je došla na osnovu izbjegličkih i humanitarnih viza (viza podklase 200 i 202). Njihove aplikacije za vizu su obrađene u “tranzitnoj zemlji” kao što su Njemačka, Austrija, Holandija, Slovenija, Hrvatska i Srbija. Mnogi su dobili i finansijska sredstva kako bi pokrili putne troškove, dok su drugi sami platili svoje avio-karte.

U većini slučajeva im je pomogla Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kao i različite agencije za preseljenje. Većina onih koji su došli u sklopu programa raseljenja izbjeglica imali su “predlagača” koji im je pomogao u procesu migracije. Obično je “predlagač” bio neko koga poznaju (član porodice, bivši susjedi, sunarodnjaci koje su upoznali u tranzitnim zemljama) ili su pripadali dijasporskoj zajednici u Australiji iz ranijih migracionih valova. Za neke su „predlagači“ bile različite humanitarne organizacije. Oko 1.000 onih koji nisu imali bosanske “predlagače” su na početku završili u Tazmaniji, jedinoj otočnoj državi Australije. Većina njih se poslije preselila na kopno u gradove poput Melburna, Adelaide i Sidneja. Većina tih „unutrašnjih migranata“ nastavlja živjeti u tim istim područjima od dolaska pa do danas. Slična preseljenja sa jednog mjesta na drugo – npr. iz Adeleide u Melburn, iz Melburna u Brizbejn, iz Perta u Melburn ili iz Kanbere u Sidnej – nisu bili neuobičajeni tokom prvih mjeseci i godina preseljenja, ali sada se rjeđe dešavaju.


Tokom posljednje dvije decenije, većina migranata iz BiH razvila je osećaj pripadnosti gradovima i predgrađima u kojima žive. Oni koji se kreću obično su mlađi ljudi koji idu za svojim karijerama ili se udaju/žene u okviru svojih zajednica u drugom gradu. Gotovo svi građani BiH su do sada dobili australsko državljanstvo i uživaju u pogodnostima dvojnog državljanstva. Međutim, više od polovine ispitanika je izjavilo da nema važeće dokumente BiH. Neki su, također, rekli da neki članovi njihovih porodica, većinom djeca rođena u Australiji i u tranzitnim zemljama, nisu podnijeli aplikaciju za državljanstvo BiH.

Svi građani BiH koji žive u Australiji kažu da imaju rodbinu i/ili prijatelje u BiH i drugim zemljama sa kojima redovno održavaju kontakte putem telefona i društvenih medija i koje posjećuju kad god im to okolnosti i finansije dozvoljavaju. Oni koji još uvijek imaju članove uže porodice u BiH, kao što su roditelji ili braća i sestre, prijavljuju učestalije posjete BiH od onih koji nemaju takve porodične odnose. U većini slučajeva koriste godišnji odmor da provedu vrijeme sa svojom rodbinom u BiH. Učestalost takvih posjeta se kreće od jednom godišnje do jednom u deset godina. Većina je izjavila da su ukupni troškovi u vezi sa putovanjem s njihovim porodicama u BiH glavni razlog zbog kojeg češće ne posjećuju BiH. Jedan učesnik je izračunao da mu je potreban budžet od 20.000 dolara za pokrivanje putovanja i boravka od 4-6 sedmica u BiH za njegovu petočlanu porodicu. Ovo izgleda kao konzervativna (gruba) procjena. U situacijama kada imaju i druge troškove, kao što je hipoteka nad stanovima, za mnoge migrante iz BiH u Australiji putni troškovi predstavljaju značajan problem. Oko dvije trećine intervjuiranih učesnika je reklo da povremeno ili redovno šalju novac obiteljima i prijateljima u BiH, posebno ako uzdržavaju starije roditelje i bližu rodbinu. Načini slanja uključuju novčane transfere putem usluga kao što su Western Union, elektronski prijenos putem banke ili davanje kreditnih kartica članovima porodice u BiH. Što se tiče spola, intervjui su otkrili da su žene sklonije da podržavaju članove svoje porodice u BiH nego muškarci. Glavni pokazatelji zapošljavanja navedeni su u prethodnom dijelu izvještaja. Prema zvaničnim statističkim podacima, stopa nezaposlenosti među građanima prijeklom iz BiH u Australiji malo viša u odnosu na one koji su rođeni u Australiji. Međutim, dvije fokus grupe i nekoliko dubinskih intervjua vođenih sa poduzetnicima porijeklom iz BiH i članovima Australsko-bosanske privredne komore u Australiji ukazuju da je većina migranata iz BiH zaposlena.

Tokom posljednje dvije decenije, ljudi koji su došli u Australiju bez ičega („sa IOM plastičnim kesama“) postali su oni koji posjeduju svoje kuće, automobile i sve ono što je potrebno za relativno zadovoljavajući način života u razvijenoj zemlji. Oni koji su se smatrali nesposobnim za rad, dobili su državne penzije i uživaju u brojnim besplatnim uslugama i popustima, kao što su javni prevoz, besplatna zdravstvena zaštita, pa čak i popust pri registraciji automobila, računa za domaćinstvo i ulaznica za kino, galerije i muzeje. Pošto visoko obrazovni stepen kvalifikacija stečen u BiH i drugim zemljama nije priznat u Australiji, većina građana BiH sa takvim kvalifikacijama se morala dodatno obučavati, a ponekad i ponovo doći do diplome na jednom od australskih univerziteta. Za neke – zbog jezičke barijere, starosne dobi i drugih faktora – ovo je predstavljalo veliki teret, pa su gradili karijeru u alternativnim profesijama, često na nižekvalificiranim i nekvalificiranim poslovima, doživljavajući jednu vrstu društvene degradacije u odnosu na status i način života koji su uživali u BiH.

Drugi su se preorijentirali i pronašli tržišnu nišu koju su pretvorili u poslovne mogućnosti, posebno u različitim segmentima rastuće građevinske industrije u Australiji. Prema zvaničnim statističkim podacima iz popisa, među osobama rođenim u Bosni i Hercegovini starijim od 15 godina, stopa učešća na tržištu rada je 57,8%, a stopa nezaposlenosti je 6,1%. Odgovarajuće stope u ukupnoj australskoj populaciji su 65% i 5,6%. Od osoba koje su rođene u Bosni i Hercegovini, koje su zaposlene, 43,3% se bavi rukovodnim, stručnim ili trgovačkim poslovima. Odgovarajuća stopa u ukupnoj australskoj populaciji iznosi 48,4%.53 Dominantni industrijski sektori u kojima radi većina građana BiH su građevinarstvo (posebno izgradnja kuća i zgrada), trgovina na malo, nekretnine, ugostiteljstvo, turizam, zdravstvo, transport, pravo, finansijski sektor i IT industrija. Fokus grupe su, također, istakle raznolikost koja postoji među vodećim poduzetnicima iz BiH koji imaju svoje poslove u Australiji. Iako se većina njih odnosi na mala preduzeća u smislu broja zaposlenih (do 30 zaposlenih), mnogi ostvaruju visok finansijski promet. Osim poslovnog sektora i profesionalnih karijera, dijaspora iz BiH ima i najmanje 20 doktora medicine koji rade u privatnim i javnim klinikama kao specijalisti u različitim oblastima, skoro isti broj doktora nauka koji rade kao univerzitetski predavači i profesori na australskim univerzitetima i nekoliko uspješnih umjetnika iz različitih vrsta umjetnosti

Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.​​​

Vaš komentar

ZIPA OVO

Naši u dijaspori: Ne okrećite leđa domovini

Sarajlija Ernis Komarica sa svojom porodicom živi u Sindelfingenu, a u obližnjem Magstadtu ima svoj autoservis …