Home | Lifestyle | IT kompanije u BiH same prave put ka uspjehu: Državna strategija istekla prije sedam godina

IT kompanije u BiH same prave put ka uspjehu: Državna strategija istekla prije sedam godina

Informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) su u samo jednoj ljudskoj generaciji revolucionarno promijenile način života, učenja, rada i zabave i sve više preobražavaju način interakcije ljudi, preduzeća i javnih institucija. Svaka država koja ima jasnu viziju razvoja u ovom sektoru ima razvijene strategije i radi sve kako bi IT kompanijama olakšala djelovanje. Tako je Njemačka 1992. godine imala više od 30 tehnoloških parkova, dok naša zemlja danas, 2017. godine, ima samo dva takva parka.

Prema podacima koje su nam naveli iz Bit Alijanse, najveće krovne organizacije bh. softverske industrije, u BiH trenutno ima 400 IT kompanija i 3.700 zaposlenih u ovom sektoru.

U ukupnom BDP-u 2015. godine, IT sektor je učestvovao s 1,23 posto, što znači da je našoj zemlji donio prihod od 352 miliona KM. Kako navodi Armin Talić iz Bit Alijanse, ova grana industrije ima veliki potencijal: ukoliko bismo kao IT kadar educirali 12.000 osoba, oni bi donijeli milijardu KM bh. privredi.

“Još uvijek ne vidimo da je država u praksi prepoznala IT poslovni sektor kao strateški sektor privrede. Kroz naše djelovanje na raznim nivoima vlasti nastojimo nametnuti softversku industriju kao neiskorišteni potencijal BiH te dati prijedloge koji će omogućiti njen rast i razvoj. Pozitivan korak je da Vijeće ministara usvoji Politiku razvoja informacionog društva u BiH, koja tretira softversku industriju kao zasebnu cjelinu IKT sektora te joj je na taj način dala na značaju. Također, nedavno je usvojen prijedlog pokretanja IT smjera u gimnazijama u Kantonu Sarajevo, a očekujemo i pokretanje dvogodišnjih studija na elektrotehničkim fakultetima putem kojih želimo dobiti što veći broj programera”, rekao je Talić za Klix.ba.

Državna strategija za razvoj informacijskog društva istekla je prije sedam godina, a implementirana je u veoma malom procentu. Takva strategija je od krucijalnog značaja jer se njome cjelovito uređuje ova oblast dugoročno i na nivou države i trebala bi predviđati i primjenu informacijskih tehnologija u svim oblastima društva: u zdravstvu, pravosuđu, zatim u obrazovanju, nauci i kulturi, u razvoju elektronske trgovine, a posebno u poslovnom sektoru s prioritetnim zadatkom razvoja start-up i inovativnih kompanija, razvoja ljudskih resursa, zatim prekograničnog izvoza softverskih usluga te zaštite intelektualne svojine softvera i digitalnih sadržaja.

Poseban je problem i nedostatak kadra iz ove oblasti i osim sponzorisanja IT Challengea i još nekih projekata Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke se nije imalo čime pohvaliti. Ministrica Elvira Dilberović istakla je kako nije zadovoljna onim što je dosad urađeno i da treba postojati više fakulteta ili katedri na kojima bi se mogli obučavati kvalitetni programeri i inžinjeri iz ove struke.

“Kada je riječ o obrazovanju, raduje nas činjenica da su i državni fakulteti spremni za saradnju s industrijom te na taj način nastojimo utjecati na obrazovne programe koji će što bolje pripremiti buduću radnu snagu za rad u softverskoj industriji. Vjerujemo da bi proširenje kapaciteta postojećih državnih fakulteta znatno doprinijelo rješenju problema nedostatka ljudskih resursa. Ovim putem želim napomenuti da su zaposlenici u softverskoj industriji natprosječno plaćeni, manje su stope odlaska u inozemstvo i investicija države u povećanje kapaciteta fakulteta bi bila potpuno opravdana”, kazao je Talić.

On je istakao kako intenzivno razgovaraju s donosiocima odluka na raznim nivoima vlasti. Moguće je napraviti povećanje kapaciteta postojećih visokoškolskih institucija prema potrebama privrede, a u postojećim izdvajanjima za obrazovanje može se napraviti reorganizacija i na taj način usmjeriti novac na povećanje kapaciteta obrazovnih institucija koje kreiraju deficitarni kadar.

Postoje i obuke i kursevi za programere, koji osposobljavaju mlade da rade u IT sektoru i tako postanu poželjni poslodavcima, ali su ipak poželjniji kandidati koji imaju sveobuhvatnije znanje koje mogu steći na fakultetima.

Još neki od problema s kojima se susreću kompanije jesu neadekvatna obučenost nastavnog kadra i nedostatak praktičnog rada tokom studija pa kompanije moraju dodatno educirati i usavršavati zaposlenike, potom mala ulaganja države u istraživanje i razvoj, nedostatak službenih statistika o IT industriji u BiH itd.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Darel Kapetanović

Buđenje svijesti – Joga je najbolji način kako poboljšati sebe

Joga je svjesno djelovanje na vlastitom umnom i fizičkom napretku, ali i odnosu čovjeka prema …