Wednesday , February 21 2018
Home | Magazin | Hronika | Kouchner za AJB: Dodik je demagog s opasnom i zapaljivom retorikom
Bernard Kouchner
FOTO: Bernard Kouchner

Kouchner za AJB: Dodik je demagog s opasnom i zapaljivom retorikom

Nigdje u Evropi ljudi nisu toliko entuzijastični kada je u pitanju Evropska unija kao na Kosovu, kaže bivši francuski ministar vanjskih poslova.

Bernard Kouchner je bivši francuski ministar vanjskih poslova u vladi Nicolasa Sarkozyja, a 2010. godine ga je Jerusalem Post proglasio 15. najutjecajnijim Jevrejom na svijetu. Humanitarna organizacija koja pruža medicinsku pomoć žrtvama oružanih sukoba čiji je suosnivač, Ljekari bez granica, 1999. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir.

Iako je njegov politički život obilježen ministarskim pozicijama u vladama Nicolasa Sarkozyja, a prije toga i Francoisa Mitterranda, regija ga najviše pamti kao bivšeg šefa Misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, funkciju koju je obnašao od 1999. do 2001. godine. Branio je intervenciju na Kosovu, nazivajući je “jednom od uspjeha UN-a”, a smatra se jednim od tvoraca koncepta humanitarne intervencije i “prava miješanja”.

Za Al Jazeeru govori o trenutnoj političkoj situaciji u regiji zapadnog Balkana, eurointegracijama i budućnosti Evropske unije.

  • Nedavno ste kazali da su Srbija i Crna gora najbliže članstvu EU od preostalih zemalja zapadnog Balkana koje nisu njen dio. Ipak, dodali ste da neke druge zemlje imaju puno više entuzijazma za tako nešto. Na koje zemlje ste mislili?

– Dok se na Crnu Goru i Srbiju trenutno gleda kao na najozbiljnije kandidate, postoje zemlje na Balkanu koje su strateški važne za EU i koje su demonstrirale volju i želju. Ne smijemo zanemariti Kosovo. Nigdje u regiji – ustvari, nigdje u Evropi – ljudi nisu toliko entuzijastični kada je u pitanju EU. Slažem se s tim da će Kosovu biti potrebno više podrške da bi se uklonile prepreke i da bi se uspostavila nova i dugotrajna veza sa Srbijom, posebno sada, nakon tragičnog ubistva Olivera Ivanovića, ali Kosovari zaslužuju tu podršku.

Stavio bih naglasak i na Albaniju te Makedoniju, ako se može dogovoriti s Grčkom u sporu oko imena. Albanija je počela provoditi dalekosežnu reformu pravosudnog sistema, koja je radikalno promijenila Ustav i uspostavila nove procedure provjere u oblasti pravosuđa. Albanija ima demokratski sistem, koji potpuno funkcionira, a koji je proizveo mirnu promjenu vlade, sukladno s voljom građana te zemlje. Ono što su Albanci postigli do sada daje im snažnu platformu za daljnji rad u procesu procesa pristupanja EU. Ovo, također, ima direktan utjecaj na borbu Albanaca protiv korupcije i organiziranog kriminala. U tom aspektu je Albanija regionalni lider i napredovala je više od nekih drugih zemalja kandidata za članstvo u EU.

  • Spomenuli ste i ruski utjecaj u Srbiji i Crnoj Gori te da se u Briselu smatra da su Srbija i Crna Gora najbolji kandidati jer bi mogle najbrže promijeniti stranu i okrenuti se Moskvi. Koje su ambicije Rusije na Balkanu?

– Srbija je već dugo partner Rusije, a Crna Gora je dugo vremena bila igralište ruskih oligarha. Naravno da Rusija želi održati i dograditi te veze, pogotovo kada se uzme u obzir njen trenutni odnos s EU-om. Ovo znači da će Rusija htjeti dograditi sve aspekte partnerstva i saradnje s ovim zemljama, uključujući trgovinu, odbranu, turizam i ekonomske investicije, posebno u oblasti transporta, energetike i infrastrukture. Ali, na vrata Zapadnog Balkana će kucati i drugi “prosci”, uključujući Kinu i, naravno, EU.

  • Kazali ste da će 2018. biti važna godina za zemlje Zapadnog Balkana. Federica Mogherini i Johannes Hahn su išli korak dalje, pa su kazali da će ova godina biti presudna kada su u pitanju eurointegracije tih zemalja. Zašto?

– Bugarska sada predsjedava Vijećem EU-a i ta zemlja je za prioritet njenog programa postavila rad na pristupnoj perspektivi zemalja regije EU. Evropska komisija će u februaru objaviti strategiju za Zapadni Balkan, a Bugarska će u maju biti domaćin konferencije zemalja regije – Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. Naravno, ne trebamo očekivati da će sve zemlje koje žele pristupiti EU napredovati istom brzinom. Na zemljama je da odluče koliko su se spremne založiti da bi napredovale i koliko brzo mogu predstaviti svoj uspjeh. Lično želim da Vijeće EU-a ovog proljeća barem izglasa otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom, koja je pokazala političku volju da se pridruži Uniji.

  • Bivši ste šef Misije UN-a na Kosovu. Trenutno se u toj zemlji vodi diskusija o Specijalnom sudu za zločine bivše Oslobodilačke vojske Kosova. Kako gledate na tu diskusiju?

– Specijalni sud u Hagu je preduslov za regionalno pomirenje nakon krvavih ratova na Balkanu 1990-ih. Svaki korak kojim bi se zaustavio rad suda bi bio rizik za ono što je Kosovo postiglo. To bi duboko oštetilo partnerstvo Kosova s EU-om.

  • Kako gledate na trenutnu fazu spora između Kosova i Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nemoguće da Kosovo dobije stolicu u UN-u, osim ako se ne postigne neka vrsta historijskog sporazuma kojim bi Srbi bili zadovoljni. Neki analitičari smatraju da se Vučić pomirio s tim da je Kosovo izgubljeno. Da li će ove godine doći do historijskog sporazuma o kojem Vučić govori?

– Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine je suštinska ako obje zemlje žele napredovati ka EU. Tragično ubistvo Olivera Ivanovića ponovo na površinu stavlja potrebu za normalizacijom odnosa, kao i napor svih strana da se posvete vladavini prava, za šta se zalaže EU. Puno toga ovisi o političkim vođama tih zemalja i koliko su oni spremni raditi na tome. Na prvu godišnjicu Sporazuma između Beograde i Prištine, u aprilu 2014. godine, za Wall Street Journal napisao sam da “Sporazum pokazuje da s pravim vođama i podsticajima čak i najgori konflikti mogu biti riješeni i da se o njima može pregovarati”. Nadam da će vođe obje zemlje ovo uraditi na pravi način i da neće blokirati proces pristupanja EU.

  • Politička situacija u Bosni i Hercegovini karakterizirana je podjelama među političkim liderima tri konstitutivna naroda. Bliže se opći izbori, a predizborna kampanja uveliko je u toku. Nekada se čini da susjedne zemlje nekim svojim akcijama ne pomažu u stvaranju politički stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini. Kako gledate na Bosnu i Hercegovinu?

– Bosna i Hercegovina je daleko iza u procesu pristupanja EU. Vlada u Sarajevu još uvijek nije dostavila odgovore na Upitnik Evropske komisije. Dok ona to ne uradi, Komisija neće moći početi razmatrati mogućnost aplikacije za članstvo.

  • Političar koji najviše plijeni pažnju secesionističkom politikom i prijetnjama da će se bh. entitet Republika Srpska odvojiti je njegov predsjednik Milorad Dodik. Dodiku je SAD uveo sankcije, a svako malo pojavi se informacija da bi to i EU mogla uskoro uraditi. Kako gledate na Dodikovu politiku, da li su sankcije EU-a opcija?

– Dodik je demagog koji flertuje s opasnom i zapaljivom retorikom, koja bi mogla napraviti polazno mjesto za izazivanje nestabilnosti u regiji.

  • Poznato je da ste ‘zakleti Europejac’ i uvijek ste se zalagali za proširenje EU-a. Danas Uniju potresaju mnoge krize, u vidu procesa Brexit, jačanja desničarskih struja na političkoj bini ili suočavanja s protekcionističkom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kada biste uporedili EU u vrijeme kada ste Vi bili ministar vanjskih poslova u vladi Nicolasa Sarcozyja i danas, po čemu se ti periodi razlikuju?

– Jedan od najvećih političkih pitanja s kojim se EU susreće posljednje dvije godine je imigracija i val izbjeglica koje su došle na granice Unije. Ali, evropska ekonomija se popravila, na snazi je relativna politička stabilnost i mislim da to predstavlja šansu za političku i ekonomsku obnovu. Postoje različite perspektive kada je u pitanju budućnost Evrope i mislim da je vrijeme za debatu s evropskim građanima o stvarima koje su pred nama.

  • Kako gledate na budućnost Evropske unije?

– Moramo prepoznati izazove s kojim se suočavamo i razviti strategije s kojim bi uvidjeli prednosti koje ti izazovi predstavljaju. Ti izazovi uključuju utjecaj novih tehnologija na način na koji organiziramo naše društvo i ekonomiju, primjerice u oblasti transporta, važnost zajedničke akcije kako bi zaštitili naš okoliš, promjenjiva priroda zapošljavanja kao odgovor na vještačku inteligenciju i globalizaciju, kao i rast ekstremizma u politici. EU može igrati važnu ulogu u svijetu tako što će osigurati da naši građani imaju koristi od rješavanja ovih važnih pitanja. Uprkos Brexitu i drugim problemima, EU je na dobrom putu ka globalnom liderstvu, kao osiguranju demokratije, ekonomskih uspjeha i vladavini prava za građane svih članica.

  • Nakon 2017. godine i olakšanja koje su ljevičari u Evropi doživjeli nakon izbornih poraza Marine Le Pen u Francuskoj i Geerta Wildersa u Holandiji, te razočarenja nakon dobrih rezultata AfD-a na  izborima u Njemačkoj i uspjeha Slobodarske stranke u Austriji, ove godine će fokus biti na Mađarskoj i Češkoj, gdje se održavaju parlamentarni i predsjednički izbori. Šta možemo očekivati od tih izbora, na kojim će desničari htjeti učvrstiti svoje korijene u tim zemljama?

– Iako postoje problemi u odnosima između EU-a i trenutnih vlada u nekim zemljama Centralne i Istočne Evrope, kao što su Poljska i Mađarska, ne smijemo zaboraviti da, također, postoje zemlje u Istočnoj Evropi koje su proevropski orijentirane, kao što su Slovačka i Albanija. Izborni ciklusi u različitim zemljama će uvijek mijenjati javno mnijenje i često je slučaj da državna pitanja više utječu na političku agendu nego evropska. Ali, važno je da se biračima ponude činjenice o Evropskoj uniji i njenim vrijednostima.

Izvor: Al Jazeera

Vaš komentar

ZIPA OVO

Nazifa Mujića

DW: Smrt u siromaštvu najboljeg glumca Berlinalea Nazifa Mujića/ VIDEO

Ironija sudbine je htjela da tačno u vrijeme održavanja Filmskog festivala u Berlinu umre Nazif …