Tuesday , September 17 2019
Home | Magazin | Aktuelnosti | Lajčak: Situacija u BiH je ozbiljna, podsjeća na krizu iz 2010. godine
Miroslav Lajčak
FOTO: Miroslav Lajčak

Lajčak: Situacija u BiH je ozbiljna, podsjeća na krizu iz 2010. godine

Miroslav Lajčak, predsjedavajući OSCE-a i ministar vanjskih poslova Slovačke, tokom posjete Sarajevu u okviru koje se sastao s nizom bh. zvaničnika dao je ekskluzivni intervju za Klix.ba u kojem govori o aktuelnoj političkoj situaciji u našoj državi.

S Lajčakom smo razgovarali o zastoju u formiranju vlasti na nivou države, izostanku kandidatskog statusa BiH u EU, zatim o MAP-u i Godišnjem nacionalnom programu za NATO koji je postao glavna kočnica i kod formiranja vlasti.

Također, Lajčak je za naš portal govorio i o bonskim ovlastima i njihovom korištenju nekada i sada te o korupciji u pravosuđu.

BIJELO DUGME - CANADA - 2019

Kako gledate na aktuelnu političku situaciju u BiH? Imamo sljedeću situaciju: Zastoj u formiranju vlasti na nivou države i blokade u formiranju komisija Parlamenta BiH. To je imalo za posljedicu da u ovoj godini zasigurno neće biti kandidatskog statusa BiH u EU. Vaš komentar?

“Situacija u BiH je ozbiljna, podsjeća na krizu iz 2010. godine, ali su njeni razlozi složeniji. Upozoravao sam u više navrata i na mnogim međunarodnim forumima da je potrebno više i suosjećajnije posvetiti se zemlji. Kao neko ko poznaje BiH i kao uvjereni pristaša EU, apelirao sam na potrebu da se integracija EU vrati u fokus pažnje. Glavni instrument u tom pogledu bilo je Mišljenje Evropske komisije. Očigledno se to nije dogodilo i čini se da je Mišljenje EK još više podijelilo narode i političare u zemlji. Nemam tendenciju biti pesimista, želim vjerovati da ćemo otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom poslati jasan signal da znamo cijeniti one koji to zaslužuju. U slučaju BiH također se mora vidjeti da je za dobivanje statusa kandidata potrebno minimalno pokazati volju i sposobnost da ispuni 14 preporuka i zaključaka EK. Ipak, neću biti daleko ako kažem da izostanak partnera u BiH, novog Vijeća i funkcionalnog parlamenta ne pomaže onima koji još uvijek smatraju politiku proširenja najjačim i najuspješnijim instrumentom stabilizacije i transformacije Unije.

Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a još u decembru su, nakon aktiviranja MAP-a, pozvali BiH da preda Godišnji nacionalni program (ANP). To se ni 6 mjeseci kasnije nije desilo i postalo je glavna kočnica i kod formiranja vlasti. RS institira na vojnoj neutralnosti, druga strana na Zakonu o odbrani i ranijim odlukama. Vaš komentar?

Slovačka je u decembru podržala odluku saveza i zbog toga što poštuje princip suvereniteta zemlje i jačanje domaće odgovornosti. Polemika o tome da li je MAP aktiviran ili ne odvlači pažnju od same suštine pitanja, a to je odredba pravnog okvira za saradnju BiH. Savez je zainteresiran da stepen saradnje barem približi nivou praktične saradnje sa susjedima BiH koji nisu njegovi članovi, posebno sa Srbijom. Tome služi Godišnji plan (ANP) koji priprema i iznosi sama BiH. U decembru 2018. godine ponudili smo zemlji mogućnost da ga preda kada za to bude spremna. Procesi u vezi s prvim ANP-om također su važni u smislu primanja sljedećih. Oni mogu proces učiniti mnogo lakšim ili obrnuto.

Bili ste visoki predstavnik u BiH. U posljednje vrijeme se često od gospodina Valentina Inzka tražilo da koristi bonske ovlasti. Je li zaista prošlo vrijeme kada se to moglo koristiti, ako se ne varam i vi ste ovaj mehanizam koristili za vrijeme vašeg mandata?

Valentin Inzko me zamijenio na toj odgovornoj funkciji prije 10 godina. Stoga znam koliko često je i kolikom pritisku izložen. Također znam da sam koristio bonske ovlasti, a koristio ih je i on onoliko i u onim prilikama koliko je to bilo potrebno i prikladno. Međutim, bonske ovlasti ne mogu pomoći zemlji da ispuni svoje integracijske ambicije. Taj put mora proći zemlja sama i potvrditi njenju kompatibilnost s Unijom, a posebno njenim mehanizmima donošenja odluka. Ključna i čarobna riječ je konsenzus. Trebate ga danas u domaćoj i vanjskoj politici. Ni bonske ovlasti ne mogu prisiliti zemlju na kulturu konsenzusa. 

OSCE se bavi vladavinom prava i reformom u pravosuđu. U posljednje vrijeme je pravosuđe u BiH zaista pod žestokim kritikama javnosti zbog sve više koruptivnih primjera koji isplivavaju na površinu. I predsjednik VSTV-a je pod takvim optužbama. Kako vi gledate na ove negativne procese u BiH?

Znam za aferu vezanu za VSTV. I ovdje registriram pritisak na vanjsku intervenciju u procesima koji bi trebali biti dominantno domaći. Reći ću to maksimalno kratko, ali jasno. Vladavina prava (pravna država) i učinkovito funkcioniranje neovisnog sudstva je alfa i omega povjerenja građana u funkcioniranje državnih institucija. Kao takva će biti pod mikroskopom EU, a pomak u eurointegraciji mjerit će se napretkom u tom području. To vrijedi za cijelu regiju i za BiH.

U kojoj mjeri je Evropska unija zbog više kriza, a poglavito Brexita i migrantske krize, zainteresirana za proces proširenja na zapadni Balkan? Sjeverna Makedonija i Albanija su na redu u smislu započinjanja pregovora, BiH je nažalost još na čekanju?

Već sam se kratko dotakao teme te i ja osjećam da ponestaje entuzijasta u vezi s politikom proširenja u Uniji. Proširenje je pokretačka snaga politike podrške procesa transformacije i reformi. Mi nemamo alternativu ovome, a međusobno okrivljavanje zbog oklijevanja u ispunjenju obećanja nam neće pomoći. Ko želi ući u Evropsku uniju, mora proći bolan put reforme, u tome se ništa nije promijenilo, čak ni očekivanje odlaska prvog člana EU. Ohrabrujem i čitatelje portala Klix.ba da ne prestanu vjerovati i podržavati, da se BiH politički pridruži evropskoj porodici. Zato što ste geografski i historijski već tamo.

By Klix.ba

Vaš komentar

ZIPA OVO

Izubljeni u prevodu – (tragi)komične greške domaćih prevodilaca

Mnogi smatraju da „ako imaju dara za jezike“ ili studiraju katedru za određeni jezik na …