Home | Pozitiva | Maćehinski odnos prema dijaspori
bh-dijaspora
FOTO: Ilustracija

Maćehinski odnos prema dijaspori

Fikret Kadić koji u Švedskoj živi od 1994. godine komentariše kuda ide dijaspora. Bio je uključen u osnivanje bh. udruženja, a predsjednik je Saveza bh. udruženja u Švedskoj

Tako mala država BiH, a tako brojčana dijaspora BiH, razasuta po cijelom svijetu od Australije do Sjeverne Amerike. Cirka 1670000 osoba s porijeklom iz BiH živi u cirka 50 država. Toliko uspješno ostvarenih ljudi, karijera i biznisa, na Zapadu odškolovanih mladih ljudi i onih koji se školuju i koji će doći zaista je vrijedno poštovanja i uvažavanja. Do sada više milijardi doznačenih sredstva godišnje o kojima se govori – samo ove godine 3,5 milijarde.

Postoji tu još nešto o čemu se malo govorilo. Naime, svi ti naši ljudi dolaze u BiH svake godine ili nekoliko puta za ovih 20 i kusur godina, donosili su keš sredstva, pomagali rodbini, obnavljali kuće, stanove kupovali i trošili novce bar za mjesec dana boravka. O tim sredstvima se malo govori, ali su veoma značajna.

SARAJEVO GRILL TORONTO

Ja bih se složio s onima koji su kazali da je dijaspora “kupovala socijalni mir” i “najviše investirala” u BiH. Dakle svi, općine, kantoni, distrikt, entiteti i država imali su koristi. A poštovanja i uvažavanja je malo i nedovoljno.

Image result for Fikret Kadić

Zahtjeva bh. dijaspore  je bilo iz kongresa u kongres, pa čak su se i ponavljali očekujući da će neko iz Parlamenta, Predsjedništva, da nas čuje i podrži naše inicijative i pokuša sprovesti u djelo – čast izuzecima. Tu su uvijek bili predstavnici ministarstva, realno oni koji nisu mogli ni obećati, a kamoli sprovesti nešto u djelo, ali su bili s nama i mi im zahvaljujemo. Trudili su se biti susretljivi i činili sve da naš kongres bude organizacijski uspješniji. Najmanje je bilo parlamentaraca. Dakle, onih koji su mogli pokretati inicijative u parlamentima od države do općine. Čast izuzecima koji su pokušali nešto učiniti i bili s nama. Desilo se jednom uspješno s Apelacijom o dvojnom državljanstvu, Program ministarstva vezan za školstvo koji i nije proveden do kraja i jednom inicijativom koja je uspjela nekako doći u Parlament na raspravu.

Zašto je to tako?

Evo nekoliko razloga:

– Imamo državu u kojoj je državni parlament samo na papiru, on je praktično stranački, a stranke vode brigu o entitetima, istina, ima i onih koji brinu o državi, ali su manjina

– Članovi Predsjedništva i parlamentarci kao rogovi u vreći, vrlo malo razumijevanja oko građanskih interesa (oblasti pravne i demokratske države, socijale, privrede i ekonomije, zaposlenosti, sigurnosti, školstva, zdravstva itd). Razumiju se kad treba uzeti kredit od MMF-a, o dijaspori ne mogu ni razgovarati zajedno, a kamoli naprimjer donijeti Zakon o dijaspori

– Kakvu državu imamo najbolje govore činjenice da se njom bave EU i američka administracija već 20 i kusur godina, a rezultati su veoma slabi. Naši političari u razgovorima s EU ne “prepoznaju evropske demokratske vrijednosti iz neznanja ili namjerno”. Oni ne razumiju da je Dejtonski ustav prijelazno rješenje u jedno normalno demokratsko i pravno društvo – građansko društvo koje egzistira u Evropi u kojoj je i BiH i koja teži ka evropskim vrijednostima. Kriv je onaj drugi političar, stranka ili entitet

– Država nema jasnu strategiju za dijasporu, nemamo Zakon o dijaspori, nadležnosti za dijasporu razasute po ministarstvima, nema Ministarstva za dijasporu

Dakle, država ili bolje rečeno, njene dosadašnje vlasti, se zabavile o sebi, tako da su sve te stvari utjecale na maćehinski odnos države prema svojoj dijaspori. A ni naše, dijaspore, maslo nije baš za ramazana kako kaže ona narodna

– Koliko nas ima i u koliko zemalja živimo, nismo adekvatno organizovani, djelujemo tromo od slučaja do slučaja, nemamo adekvatne programe djelovanja naspram države

– Prihvatamo podjele po nacionalnoj osnovi, građani iz BiH srpske i hrvatske nacionalnosti u najvećem broju djeluju u dijaspori Srbije i Hrvatske, čast ponekim izuzecima koji se nađu i djeluju u dijaspori BiH

– Ne glasamo, sramota je da od tolikog broja onih koji bi mogli glasati glasa veoma zanemariv broj (1670000 osoba pa neka pravo glasanja ima 50%-835000 osoba, a da od toga konstantno glasa 5-6%. Uz sve probleme koje imamo-aktivna registracija, to je zaista nedopustivo)

– Evo sada, razmišlja se o izdvajanju jedne marke od provizije po transakciji za sredstva doznačena u BiH za Investicioni fond dijaspore, a dijaspora za sve ove godine nije smogla snage da formiramo FOND dijaspore iz ličnih sredstava. Zamislite da smo po familiji godišnje uložili samo po 100 KM, da ne govorim po osobi pojedinačno u nekom vremenskom intervalu i dijelili za otvaranje malih proizvodnih firmi i zanatskih uslužnih djelatnosti bez kamate i povoljnim grejs periodom, a da ipak sredstva ostanu u Fondu trajno za dalja stalna ulaganja

– Takav prijedlog s idejama kako ga sprovesti nije prepoznat kao vrijednost od dijaspore čak prije deset godina;
Dakle, u takvim okolnostima i uslovima u kojima je egzistirala i država i dijaspora BiH, kako se odigravala parlamentarna utakmica gdje su igrači odigravali za stranačke i svoje interese, a ne interese države i građana, i uz naše maslo naprijed spomenuto uz puno uvažavanje svega što smo odradili, više nije ni bilo moguće.

Kako i šta dalje? 

– Da bi dijaspora zaslužila POŠTOVANJE i BILA UVAŽENA treba iskoristiti pravo glasa koje ima-najmanje 200.000 hiljada glasača. To bi zaista bio naš doprinos građanima i državi i tada bi dijaspora bila važna i poštovana i od vlasti i politike

– Dijaspora treba nešto novo, strategiju ili program za dalje – buduće djelovanje,treba se reformisati iznutra. SSD BiH, trebaju nove ideje, novi način promišljanja, treba okupiti sve akademski obrazovane ljude, ne samo u organe SSD BiH nego i šire u aktivnom kreiranju rada i u radu SSD dijaspore BiH

– Dijaspora treba biti dijaspora države, ne dijaspora bilo koje stranke

– Ne treba dijaspora uvoziti trojstvo u EU i druge zemlje, ovdje smo iseljeni/izbjegli iz BiH u demokratske zemlje građanske orijentacije, taj termin se ovdje ne poznaje i ne baštini

– Naravno i država treba da ispunjava opravdane, civilizirane zahtjeve svoje dijaspore koje smo prezentirali i koje ćemo prezentirati vremenom.

I na kraju, parafrazirat ću jednog američkog predsjednika koji je rekao “Učini nešto za državu, ne čekajući da država učini za tebe.”

Piše: Fikret Kadić/ BHDINFODESK

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ljepote BiH

Reportaža New York Timesa o ljepotama BiH : Bosna i Hercegovina je kao iz bajke

Jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji, stajali su smaragdni vrhovi protkani kristalnim rijekama, obronci s …