Home | Pozitiva | Mladi i uspješni – Trapara: Kvalitetni sadržaji i pozitivna iskustva posjetioce vraćaju u BiH
Boris Trapara
FOTO: Boris Trapara

Mladi i uspješni – Trapara: Kvalitetni sadržaji i pozitivna iskustva posjetioce vraćaju u BiH

Boris Trapara rođen i odrastao u Sarajevu, diplomirao je i magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA).Trenutno je stipendista francuske Vlade i student završne godine doktorata iz historije arhitekture na INALCO institutu, Sorbonne Paris Cité Univerzitetu. Istovremeno je i doktorant na Internacionalnom Burch Univerzitetu.

Osim naslijeđa koje je njegova osnovna preokupacija, Trapara radi i kao arhitekta na projektiranju stambenih individualnih objekata, ugostiteljskih objekata i enterijera.

U razgovoru za Fenu ističe da kulturno-historijsko naslijeđe u BiH ima univerzalnu vrijednost, a to znači da ne pripada samo Bosancima i Hercegovcima, nego i svim građanima svijeta.

GOLF TURNIR | Bosnian-Canadian Classic

“Osim prava da uživamo naslijeđe koje se nalazi na prostoru Bosne i Hercegovine, imamo i obavezu da to naslijeđe čuvamo za buduće generacije kao izuzetnu vrijednost i potvrdu naše kulture, historije i našeg identiteta. Te vrijednosti zauzimaju posebno mjesto i nose veliku odgovornost. Sačuvati kulturno-historijsko naslijeđe, ali istovremeno ga uključiti u život zajednice poseban je izazov na koji se može odgovoriti kroz suradnju stručnjaka iz različitih oblasti i poštivanje prethodno usvojenih zakona i konvencija na domaćem i međunarodnom nivou u oblasti zaštite, što je odgovornost državnih službi zaštite”, smatra.

Upitan za mišljenje o tome da ovdašnje kulturno – historijske vrijednosti budu više “iskorištene” u svrhu turizma, Trapara kaže da turistički potencijal kulturno-historijskog naslijeđa u BiH može biti u potpunosti iskorišten samo kroz sistematsku podršku i programe vladinog i nevladinog sektora.

“Postoje usamljeni pozitivni primjeri pojedinih turističkih organizacija koje na kreativan i (za strane turiste, ali i za ostale grupe posjetioca) interesantan način pokušavaju uključiti i prezentirati vrijednosti naše kulture i historije. Ipak, nisu dovoljni da se u potpunosti na pozitivan način iskoriste svi potencijali baštine i tako dovede više gostiju u BiH. Samo kreativna i kvalitetna prezentacija kulturno-historijskog naslijeđa na međunarodnom nivou može potaknuti posjetioce da borave u našoj državi tokom čitave godine. I samo kvalitetno organizirani sadržaji i pozitivna iskustva mogu te iste posjetioce vratiti u Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.

Ističe da su stranim turistima ali i ostalim grupama posjetioca (kad je u pitanju baština u BiH) zanimljivi periodi srednjeg vijeka u kojem su nastali stari gradovi i iz kojeg potječu stećci, zatim spoj istočne i zapadne kulture odnosno osmanski i austrougarski periodi i arhitektura iz socijalizma, posebno sa spomenicima NOB-a.

“Stari gradovi i utvrde kao i stećci predstavljaju autentično bh. naslijeđe koje se u takvom obliku ne sreće u ostatku Europe. Spoj Istoka i Zapada u BiH ostvario je jedinstven oblik koegzistencije koji se još samo u tragovima u Evropi može vidjeti u Skoplju i Sofiji. Za razliku od drugih komunističkih režima i arhitektura koje su proizveli ti režimi (spomenici NOB-a), kao i bosanskohercegovačka moderna i postmoderna arhitektura imaju izuzetne arhitektonske i umjetničke vrijednosti koje ne citiraju političke poruke, nego pružaju mogućnost slobodne interpretacije kroz svoje apstraktne i visoko estetski vrijedne oblike”, smatra.

Trapara podsjeća da je u globalnim okvirima Bosna i Hercegovina površinski mala država koja je na malom prostoru i kroz slojevitu historiju ostvarila izuzetna spomenička, umjetnička i arhitektonska djela; sakralne i svjetovne objekte, kao i historijske urbane i prirodne cjeline.

“U tome je i najveći turistički potencijal naše države, jer mogućnosti koje se pružaju stranim turistima da na jednom mjestu mogu vidjeti različita arhitektonska ostvarenja različitih kulturnih krugova, kao i uživati u nevjerojatnoj i raznolikoj prirodi koja je često nadomak bh. gradova ne pružaju se tako često u ostatku Europe i svijeta”, naglasio je Trapara.

Kao student dvojnog doktorata (na Odsjeku za arhitekturu, Internacionalnog Burch Univerziteta i INALCO institutu Sorbonne Paris Cité Univerziteta) Trapara smatra da može govoriti o sličnostima i razlikama doktorskog studija u BiH i Francuskoj.

Ističe da je jedna od osnovnih razlika (u odnosu na sistem obrazovanja u BiH) u tome što se sistem obrazovanja u Francuskoj na nivou semestra prilagođava potrebama tržišta i planira pa je tako moguće slušati predavanja i polagati ispite na više različitih fakulteta jednog univerziteta, a u skladu sa interesovanjima kandidata te njegovim i tržišnim potrebama.

“U Francuskoj se dosta pažnje posvećuje obrazovanju stručnjaka u uskim oblastima koje veliko tržište može da prihvati, dok je u Bosni i Hercegovini akcent na općem obrazovanju što je opet u skladu s mogućnostima tržišta koje od svih kandidata (budućih radnika) očekuje da mogu jednako uspješno obavljati sve zadatke na svim različitim poslovima u okviru jedne ili čak više različitih oblasti”, naglasio je.

Podsjeća da doktorski studij (po pravilu) u obje države traje tri godine, ali u Francuskoj redovno studiranje na doktorskom studiju u pojedinim oblastima može trajati i duže. U praksi, ako je kandidat zaposlen i ne može odvojiti dovoljno vremena za obaveze na fakultetu ili posao koji radi nije usko vezan za temu njegovog istraživanja, vrijeme studija je duže od predviđenog.

Boris Trapara učestvovao je tokom školovanja na međunarodnim takmičenjima inovatora i osvojio mnoge medalje u oblasti tehničkog stvaralaštva. Član je Asocijacije inovatora u BiH i dobitnik njihovog posebnog priznanja.

Objavio je mnogo stručnih i naučnih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama. Kao gost predavač prezentirao je kulturno-historijsko naslijeđe BiH na arhitektonskim fakultetima širom Europe. Aktivni je član NK ICOMOS u BiH, redovni član Asocijacije arhitekata u BiH i organizator prvog seminara o bh. baštini na INALCO institutu, Sorbonne Paris Cité Univerzitetu.

 

By FENA

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ukijeva čokoladna bajka - životna priča

Da, bajke ipak postoje – Sedmogodišnji dječak iz BiH kroz čokoladnu bajku komunicira sa svijetom/ FOTO

Bajke su sastavni dio djetinjstva, neizostavni faktor odrastanja. Bajke su književna vrsta uglavnom namijenjena djeci …