Home | Magazin | Aktuelnosti | Na Buni – Tekija u Blagaju: Mistično mjesto koje privlači turiste iz cijelog svijeta
Blagaj
FOTO: Blagaj, Buna

Na Buni – Tekija u Blagaju: Mistično mjesto koje privlači turiste iz cijelog svijeta

Čarobni gradić Blagaj je oduvijek bio mjesto na koje se dolazi zbog njegove jedinstvene ljepote, očaravajuće prirode i historije koja je osjetna u svakom trenutku.

Neponovljivi ambijent vrela Bune, derviške tekije, bogatstvo vode na tek 10 kilometara od Mostara, ovo mjesto čine posebnim.

Sami Blagaj kao i njegovu okolinu karakteriše raznolikost njegovih nadzemnih i podzemnih voda, te kraškh oblika i vrsta stijena. Blagaj u tom smislu predstavlja jedan od najljepših primjera geomorfoloških procesa koji su se kroz historiju odvijali na ovom terenu.


Izvorište Bune jedno od najvećih i najljepših u Europi

Voda izbija ispod 200 metara okomite litice, na čijem vrhu se nalazi ruševina starog grada Herceg – Stjepana, posljednjeg vladara Hercegovine, prije otomanske vlasti. Vidjevši toliku količinu vode koja sama od sebe tvori rijeku, vjerovatno je i turski sultan bio impresioniran time, pa je naredio da se pored Vrela Bune sagradi predivna Derviška tekija, koja danas predstavlja najmističnije mjesto u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Derviška tekija u Blagaju predstavlja savršeno jedinstvo prirode i arhitekture kao i izvor islamske duhovnosti, jer je derviško sufi-bratstvo najpoznatije po svom asketizmu, kao i po tome što propovijeda jednu od najmističnijih dimenzija islama – krajnje ovozemaljsko odricanje, krajnju i neopozivu predanost vjeri i izvršavanju vjerskih dužnosti.

Hišam ef. Hafizović, imam džemata u Blagaju i vekil Blagajske tekije, svjedoči kako u taj vjerski objekt dolaze ljudi iz cijele Europe, ali i dobrog dijela svijeta. Među njima su oni koji dolaze isključivo iz vjerskih razloga, a takvih je jako malo po riječima efendije Hafizovića, dok su ostali tu jer se žele upoznati s Tekijom, derviškim redom, ali i odmoriti ili se diviti prirodnim ljepotama koje nudi rijeka Buna.

“Veća je turistička posjeta nego vjerska, jer je ‘slikom’ tekija u Blagaju napoznatija u našoj zemlji. Inače, tekija je bilo mnogo više nego što je sada. Na primjer, u Sarajevu je bilo oko pedeset od kojih je samo Hadži-Sinanova ostala u svom izvornom obliku. Na žalost, veliki broj sarajevskih tekija jednostavno je uništen tokom ratnih dejstava ali i ljudskom nemarnošću. Posjetiteljima je tekija u Blagaju prepoznatljiva i po svojoj ljepoti zbog stijene i vode i zato rado dolaze i dive joj se. Smatra se da je i u predislamsko vrijeme bila sveto mjesto”, pojašnjava za Radiosarajevo.ba imam Hafizović.

Posjete tokom ramazana su, prema riječima efendije Hafizovića, osjetno manje iz razloga što muslimani izbjegavaju putovati za vrijeme posta jer je naporno.

“Teško je kombinirati cjelodnevni post a pri tome putovati. Stoga vjernici, kako bi upotpunili svoj post, nastoje otati u svome domu. To se posebno odnosi na goste iz turskog i arapskog svijeta”, napominje naš sagovornik.

Tradicionalni mevlud kruna godine u Blagaju

S efendijom smo razgovarali i o centralnoj manifestaciji “Dani mevluda i zikra” -tradicionalnom blagajskom mevludu, koja je održana u subotu, 12. maja, ispred tekije na vrelu Bune.

Mevlud i zikr proučili su derviši, šejhovi i imami s područja Mostarskog muftijstva, a tokom mevluda vjernicima se obratio i mostarski muftija Salem ef. Dedović te izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i profesor Mustafa ef. Spahić.

“To je najmasovnija vjerska manifestacija u Hercegovini i druga po redu kad su u pitanju islamske manifestacije u BiH kao cjelini. Karakteriše je između ostalog i mevlud koji je tradicija Bošnjaka i uči se kada je rođendan poslanika Muhammeda a.s. ali uči se i prilikom različitih okupljanja. Ono što je još karakteristično jeste veliki broj ljudi koji dolazi iz svih dijelova BiH. U tekiji se noć prije obavi zikr na kojem su prisutni derviši iz različitih dijelova BiH”, ističe na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba Hišam ef. Hafizović, imam džemata u Blagaju i vekil Blagajske tekije.

Održavanje ove tradicije njeguje se u duhu poruke iz Kur’ana, kojom se vjernici potiču da čuvanje sjećanja na Boga, osiguravaju da On, čuva sjećanje i spomen na njih.

By RadioSarajevo

Vaš komentar

ZIPA OVO

Dr. Jelena Trivić

Dr. Jelena Trivić pisala Vučiću: Produbljujete jaz u BiH ako ne iznesete dokaze

Profesor Ekonosmkog fakulteta u Banjoj Luci Jelena Trivić uputila je otvoreno pismo predsjedniku Srbije Aleksandru …