Saturday , January 20 2018
Home | Vijesti / News | Bosna i Hercegovina | Nakon rata u BiH se vratilo više od milion izbjeglica, većina u FBiH
Unije za održivi povratak
FOTO: Unije za održivi povratak

Nakon rata u BiH se vratilo više od milion izbjeglica, većina u FBiH

Oko 2,2 miliona građana BiH napustilo je svoje domove od početka rata do 1995. godine, a prema podacima međunarodnih organizacija, vratilo se ukupno 1.025.011 osoba. Od toga broja, njih oko 72 posto se vratilo u FBiH, oko 26 posto u RS i oko 2 posto u Brčko distrikt.

Prema podacima Unije za održivi povratak, povrat imovine izvršen je u 99,8 posto slučajeva. Trenutno 98.578 osoba ima zvaničan status interno raseljenih osoba u BiH, od čega je jedna trećina još uvijek ugrožena. Oko 20.000 osoba su zvanično registrovane kao izbjeglice iz BiH koje borave izvan zemlje porijekla. Broj ugroženih manjinskih povratnika iznosi 47.000.

Iz Unije navode da je izgrađen ili obnovljeno oko 327.000 domova, a više od 2.700 stambenih objekata je bez elektrifikacije. Zdravstveno osiguranje nema 10.675 osoba, a 8.994 porodice su u stanju socijalne potrebe bez ikakvog primanja, dok samo 0,8 – 1 posto povratnika radi. U BiH još uvijek postoji preko stotinu kolektivnih centara, a 2,3 posto naše zemlje je pod minama, što znači da ima 84 hiljade neuklonjenih mina.

REKLAMA

“U periodu od 2015. do 2017. godine naša organizacija je u saradnji s UNHCR-om provela terensko istraživanje o socio ugroženim porodicama, koje je obuhvatilo 53 lokalne zajednice u BiH, u sklopu kojeg je posjećeno 2.449 povratničkih i 1.191 raseljenih porodica. Od tog broja 78 posto ugroženih povratnika radne dobi je nezaposleno, 87 posto povratnika i raseljenih osoba je ispod granice siromaštva, a 20 posto povratničkih i raseljeničkih domaćinstava ima člana s mentalnim i/ili fizičkim hendikepom”, naveli su iz Unije za održivi povratak.

Podsjećaju na istraživanje o iseljavanju bh. građana iz zemlje, u okviru kojeg su došli do podatka da je od 2013. do oktobra 2017. godine otišlo 151.101 osoba. Uzrok masovnog iseljavanja su ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava te politička situacija u zemlji.

Ističu da će svoje aktivnosti usmjeriti ka implementaciji Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je u BiH mnogo potreba, od ekonomske održivosti, zdravstvene i socijalne zaštite, do rješavanja infrastrukturnih problema, puteva, kanalizacije, vode, rekonstrukcije stambenih objekata i elektrifikacije.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Mirsad Hadžikadić

Prefesor iz Sjeverne Karoline Mirsad Hadžikadić će biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

Mirsad Hadžikadić, rođeni Banjalučanin s adersom u Americi od 1984. godine, u Centralnom dnevniku na …