Thursday , December 14 2017
Home | Pozitiva | Neizbrisiv pečat arhitekture – Sarajevo danas ne bi bilo isto da nije bilo Karla Paržika/ FOTO
Sarajevo danas ne bi bilo isto da nije bilo Karla Paržika
FOTO: Sarajevo danas ne bi bilo isto da nije bilo Karla Paržika

Neizbrisiv pečat arhitekture – Sarajevo danas ne bi bilo isto da nije bilo Karla Paržika/ FOTO

Češki arhitekt Karlo Paržik u Sarajevu je dovijeka ostavio svoj pečat koji se vidi na svakom koraku šetnje kroz glavni grad BiH.

Njegov doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vrijeme Austro-Ugarske je nemjerljiv, a brojne zgrade koje je projektirao danas su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine, što svakako čini jedan zavidan dio karijere jednog od najvećih graditelja svoga vremena.

Glavni grad Bosne i Hercegovine danas prosto ne bi izgledao ovako kao danas da nije bilo arhitekata poput Paržika, ali i Josipa Vancaša, Aleksandra Witteka, Ćirila Ivekovića i Ivana Štrausa.

Realizirao je više stotina projekata, a neka od njih postala su najznačajnija obilježja grada.

Milan Lane Gutović - Hit Komedija"Ukrađena Ličnost" - Toronto

Najznačajnije Paržikovo djelo je zgrada Zemaljskog muzeja izgrađena u neorenesansnom stilu. Tri miliona enormno vrijednih eksponata danas se čuvaju u četiri paviljona koja je projektirao Paržik. Najstarija naučna i kulturna ustanova ovog tipa u BiH koja čuva historiju i identitet naše zemlje osnovana je 1888. godine, a zgrada je useljena 1913. godine. Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas.

Zbog nebrige današnje vlasti, zgrada Zemaljskog muzeja se nalazi u dosta lošem stanju.

Paržik je projektirao i druge simbole sarajevskog naselja Marijin Dvor. Projekt za izgradnju Crkve svetog Josipa nepoznatog autora, Paržiku je na preradu iz Rima donio nadbiskup Šarić. Tako je crkva koja je trebala biti izgrađena na periferiji Rima napravljena u Sarajevu u periodu od 1936. do 1940. godine uz prilagođeno arhitektonsko rješenje koje je napravio Paržik. Trg ispred crkve danas simbolično nosi njegovo ime.

S njegovim pečatom na Marijin-Dvoru je izgrađena i istoimena palača u neorenesansnom i klasicističkom stilu koju je svojoj ženi Mariji podigao August Braun u periodu od 1885. do 1889. godine. Zgrada je izgrađena kao stambeno-poslovna s centralnim dvorištem koje je bilo nominirano za Europsku nagradu za gradski javni prostor 2016. godine.

U pseudomaurskom stilu Paržik je izgradio i aškenasku sinagogu. Ovaj jevrejski sakralni objekt građen je u periodu od 1878. do 1901. godine i predstavlja prvi jevrejski objekt koji je izgrađen u tom stilu, no s namjerom da podsjeti na istočnjačko porijeklo Aškenaza koji su u Sarajevo došli nakon 1878. godine. Ugaone kupole na visokim tamburima jedine aktivne sinagoge u BiH danas privlači pažnju turista i građana na desnoj strani obale rijeke Miljacke.

U istom stilu Paržik je sagradio i današnju zgradu Fakulteta islamskih nauka koja je jedan od njegovih prvih realiziranih projekata izgrađena 1887. godine. Paržik se potrudio na dekoraciji zgrade, prenijevši na nju elemente i detalje skupljene iz raznih regionalnih škola islamske umjetnosti.

Drugi značajan projekt u pseudomaurskom stilu je i sarajevska Vijećnica. On je Vijećnicu zamislio u obliku jednakostraničnog trokuta na čijim se krajevima nalaze kružni tornjevi pokriveni kupolama, smatrajući kako oblik zgrade uvjetuje oblik parcele i želeći da od nje napravi monumentalnu potkupolnu građevinu. Kako Paržik nije želio ispuniti zahtjeve tadašnjeg ministarstva, zgradu su po izmijenjenom projektu radili Aleksandar Wittek i Ćiril Iveković.

Jedno od njegovih monumentalnih djela je i zgrada Akademije likovnih umjetnosti koja je najprije bila Evangelistička crkva izgrađena 1899. godine u romansko-bizantijskom stilu. Paržik je projektom osmislio i prostor bogosluženja u centralnoj potkupolnoj građevini. Krila objekta sagrađena su oko 1911. godine.

Paržik je u duhu historicizma projektirao i Palaču pravde 1914. godine na lijevoj obali rijeke Miljacke, a u blizini tadašnje Evangelističke crkve. Tačnije, projektirao je pravosudnu palaču koja je bila potrebna za rješavanje raznih pravnih i političkih pitanja, a u kojoj je danas smještena zgrada Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Također, u blizini Palače pravde nalazi se i Narodno pozorište koje je prema Paržikovom projektu izgrađeno 1897. godine.

Nakon što su Austrougari odlučili srušiti stare bosanske kuće u Titovoj ulici 1893. godine, prva zgrada koja je niknula na tom dijelu grada je Landens ili zgrada Zemaljske banke, danas poznatija kao Vječna vatra.

U Sarajevu je Paržik ostavio pečat i u vidu modernog hotela. Hotel Europu je prema Paržikovom projektu sagradio Gligorije Jeftanović 1882. godine. Punih 110 godina bio je to jedan od najuglednijih hotela u Sarajevu u koji su svraćali pjesnici, umjetnici i političari.

Paržik se po dolasku u Sarajevo sprijateljio s Josipom Vancašem. S njim je projektirao Vakufsku palaču, a pretpostavlja se da mu je pomagao i na drugim objektima, među njima najpoznatija je Katedrala Srca Isusova u Sarajevu.

*******

Karlo Paržik rođen je 4. jula 1857. godine u mjestu Veliš u Češkoj. U Beču je završio građevinsku srednju školu, a 1878. godine upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču, odnosno na Specijalnu školu za arhitekturu, koju je vodio arhitekt Theophil von Hansen. U Sarajevo dolazi s 26 godina. U glavnom gradu BiH ostavio je veliki trag i trajno doprinio urbanizaciji Sarajeva. Umro je u Sarajevu kojeg je tako mnogo zadužio 16. juna 1942. godine.

Kroz našu fotogaleriju prošetajte Paržikovom zaostavštinom u Sarajevu.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Tarčin Forest Resort & Spa

Tarčin Forest Resort dobio nagradu za najbolji novi hotel 2017.

Tarčin Forest Resort – MGallery by Sofitel Sarajevo dobio je prestižnu nagradu za najbolji novi …