Saturday , December 15 2018
Home | Magazin | O bosanskim Jevrejima koji govore srednjovjekovni španski jezik
sefardi
FOTO: Arhiva

O bosanskim Jevrejima koji govore srednjovjekovni španski jezik

BBC je prenio priču Susann Zaraysky koja govori o priči sefardskih Jevreja koji su uspjeli sačuvati svoj jezik star više od pet stotina godina.

Kada su Jevreji pobjegli iz Španije tokom inkvizicije, sačuvali su svoj jezik. Danas srednjovjekovni španski jezik ladino održava sefardska jevrejska dijaspora, no postavlja se pitanje da li on može preživjeti?

“Na putu prema sarajevskoj sinagogi moj prijateljica Poula Goldman i ja krenuli smo ulicama Baščaršije, starog dijela ovog grada. Bila je to 2000. godina. Tada je glavni grad BiH i dalje nosio ožiljke rata”, počinje svoju priču za BBC Susanna Zaraysky.

SARAJEVO GRILL TORONTO

U sinagogu je ušla baš onda kada je molitva počela. Njoj i prijateljici bilo je čudno kada je čula riječi rabina “Adonaj es mi pastor. No mankare de nada”.

“Paola i ja smo mislile da je to španski jezik. Nakon molitve pitala sam Blanku Kamhi, kantorovu ženu, zbog čega se zajednica molila na španskom jeziku. Tada mi je odgovorila da to nije španski, već ladino”, napisala je Zaraysky.

Poput mnogih bosanskih Jevreja David Kamhi i njegova žena potomci su sefardskih Jevreja koji su iz Španije protjerani 1492. godine. Naime, tokom španske inkvizicije Jevreji koji nisu željeli primiti katoličanstvo bili su ubijani i prisilno protjeravani iz ove zemlje.

Sultan Bayezid II pozvao je raseljene sefardske Jevreje da se nastane na području Balkana, a dopušteno im je da zadrže svoju vjeru i običaje. I dok su mnogi odlučili preseliti u tadašnje Osmansko carstvo, neki su preselili u Sjevernu Afriku, Holandiju i Sjedinjene Američke Države.

Sa sobom su Jevreji “ponijeli” i svoj jezik koji su uspjeli sačuvati posljednih 500 godina. Ovaj jezik veoma je sličan oblicima latinoameričkog španskog.

“Nismo mogli imati kontakt sa Španijom i španskim jezikom i zbog toga imamo poseban jezik”, rekao je Kamhi.

Ovaj jezik danas je poznat po brojnim različitim imenima: judeošpanski, judezmo, spanyolit, djidió i haketia.

Prema UNESCO-u, to je jedan od 6.000 jezika na svijetu koji su u opasnosti od izumiranja.

“Prije Drugog svjetskog rata Jevrejska zajednica imala je blizu 12.000 članova, međutim nakon holokausta u Sarajevu ih je ostalo samo 2.500. Mnogi Jevreji ograničavaju se na korištenje ladina samo u svojim domovima kako se ne bi isticali u društvu”, piše Susanna koju je fascinirala činjenica da su sefardski Jevreji uspjeli sačuvati jezik star više od 500 godina.

Ono što je bitno istaći jeste da gdje god žive Sefardi i gdje god da je njihova domovina, oni uvijek govore judeošpanski jezik ili ladino. Ladino je jezik koji je nastao pod jakim utjecajem različitih regija u Španiji u kojima su živjeli Jevreji, ali se dalje oblikovao kroz mjesta koja su naseljavali, usvajanjem riječi iz italijanskog, turskog i drugih jezika kojima su bili izloženi.

Danas ladino ima duboko značenje kulturne pripadnosti onima koji ga još uvijek govore.

BBC o bosanskim Jevrejima koji govore srednjovjekovni Å¡panski jezik

 

O četiri posljednja ladino govornika snimljen je i dokumenetarni film “Saved by Language”. Učesnici u filmu bili su David Kamhi, Ester (Erna) Kaveson Debevec, Jakob Finci i Moris Albahari.

Albahari je u njemu kazao kako mu je ladino jezik mnogo puta spasio život u Drugom svjetskom ratu.

“Upoznao sam latinoameričkog pilota u Drvaru, koji je mislio da sam mu neprijatelj. Pitao sam ga govori li španski, rekao je da. Razgovarao sam s njim na ladinu. To je bio jedini način komunikacije”, kazao je Albahari u dokumentarcu.

Međutim, mladi Jevreji danas ne vole učiti ladino jezik pa zbog toga govore moderni španski, a posljednja četiri govornika ovog jezika žale što će ovaj jezik izumrijeti.

“Počeo sam govoriti na ovom jeziku. To je bio prvi jezik koji sam koristio kada sam želio nešto reći majci, a kada nisam želio da me drugi razumiju”, rekao je David.
Danas jedino mjesto u Sarajevu gdje možete čuti ladino jeste unutar zidina sinagoge.

“Nisam siguran šta će biti s ovim jezikom u budućnosti u Sarajevu ili sefardskom svijetu općenito. Ali ovaj jezik je blago. To su uspomene. To je život. I potrebno ga je čuvati”, rekao je Albahari.

By Klix.ba

Vaš komentar

ZIPA OVO

Zastupnik Sabora Republike Hrvatske Nenad Stazić

Zastupnik Sabora Republike Hrvatske Nenad Stazić: Ovo je izraz bezobrazluka, i ja bih glasao za Komšića

To je izraz bezobrazluka i šteti hrvatskom ugledu, kazao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba Nenad Stazić, dugogodišnji zastupnik …