Sunday , November 17 2019
Home | Magazin | Aktuelnosti | Polovina građana rođenih u BiH u njoj više ne živi
iseljavanje
FOTO: Ilustracija

Polovina građana rođenih u BiH u njoj više ne živi

Visokokvalifikovane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH.

Najnoviji izvještaj  Svjetske banke, “Migracije i odljev mozgova u Evropi i centralnoj Aziji” pokazuje da polovina građana rođenih u Bosni i Hercegovini u njoj više ne živi, odnosno da ju je naputilo gotovo polovina stanovništva, 49,5 posto. 

Od evropskih zemalja iza nas je Albanija sa 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom mjestu – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

SARAJEVO GRILL TORONTO

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto), a Crnu Goru petina stanovništva.

U izvještaju, između ostalog, stoji kako visokokvalifikovane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH.

Da li ste se nekada zapitali koliko je BiH izgubila odlaskom ljudi, u finansijskom smislu, koliko je koštalo ulaganje u svakog tog čovjeka, njegovo školovanje?

Pokušao je to da sazna Sarajlija Adnan Fehratbegović, te je ova pitanja putem parlamentarca Saše Magazinovića poslao u Parlament BiH, ali odgovor nikada nisu dobili.

Obzirom da je Adnan magistar elektrotehnike koji se svakodnevno bavi analizom velikih količina podataka, naročito finansijskih, odlučio je sam izračunati o kolikom gubitku je riječ na osnovu dostupnih statističkih podataka, ali i istraživanja rađenih u regionu. Tako je izračunao da cijena podizanja i školovanja čovjeka sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100 hiljada KM.

Treba imati u vidu da “cijena koštanja pojedinca” ovisi o mnogo faktora i da se u nju trebaju uračunati sveukupni troškovi života, koji su u našem slučaju za 4-članu porodicu skoro 2000 KM mjesečno. Naravno da veliki dio stanovništva nema tolika primanja, no sa druge strane, tu su doznake dijaspore od nekoliko milijardi godišnje svake godine, koje sasvim sigurno pokrivaju dobar dio potreba iz potrošačke korpe za one koji nemaju dostatna primanja. Pored ovoga, tu su svakako troškovi raznoraznih kurseva, putovanja/izleta, džeparca, mobitela itd. Sve u svemu, da bi se “podigao” srednjoškolac, a što je uzrast od nekih 18-19 godina, porodica, a samim tim i društvo – globalno gledajući treba izdvojiti dodatnih barem 50-tak hiljada KM.  Što znači da cijena podizanja i školovanja čovjeka sa srednjoškolskim obrazovanjem košta minimalno 100 hiljada KM“, objašnjava za BUKU Adnan, dodavši kako je 75 000 ljudi (tri četvrtine od 100.000 koliko ih je otišlo za posljednjih pet godina) za koje možemo reći da su otišli sa ovih prostora sa srednjom šlolom, BiH izgubila najmanje 7.5 milijardi maraka.

Kao ni za srednjoškolce, nikada nisu rađena ni istraživanja koliko gubimo odlaskom svršenih diplomaca, ali naš sagovornik je analogno rezonu iz prethodnog pitanja i istraživanjima iz regiona, zaključio da za dodatnih 5-6 godina školovanja i podizanja mlade osobe, društvo u cjelini plaća dodatnih 100-tinjak hiljada KM. Što znači da smo za pet godina na iseljavanju visokoobrazovanih 25 000 ljudi izgubili minimalno pet milijardi maraka, milijardu godišnje.
Minimalno, jer u finansijskom i svakom drugom smislu kao društvo  još više trpimo odlaskom stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom, a nepoznanica je koliki je njihov broj u ovih 25 000.  Odlazak takvih pojedinaca je daleko pogubniji, jer osim školovanja, oni su stekli specifična znanja i oni vrijede višestruko više.  

Kao primjer Adnan navodi istraživanje koje je radio Portal Paylab s fokusom na ICT stručnjake, a u istraživanje je bila uključena i Bosna i Hercegovina, odnosno Kolektiv – Posao.ba.
U studiji se navodi da odlazak jednog senior software developera iz BiH prouzrokuje direktnu i indirektnu štetu od 4 miliona KM, dok je gubitak uzrokovan odlaskom stručnog IT kadra u posljednjih 12 mjeseci, procijenjen na više od 300 miliona KM. Podaci se odnose na 2107. godinu.

I ovo sve naprijed rečeno je samo direktna šteta, ona indirektna je nemjerljivo veća, jer ljudi koji odlaze u BiH ne stvaraju porodice, ovdje ne plaćaju porez, ne doprinose znanjem, stručnošću ili inovacijama svojoj zemlji  nego nekim drugim državama, dok naša  dodatno siromaši u u svakom smislu. 
Slikovito rečeno, zaključuje naš sagovornik, to je kao da igrači prelaze iz kluba u klub bez odštete. I dok je strana koja je ulagala u stručnjaka u gubitku, ona druga je u dobitku, jer radna snaga u novom okruženju kreira nove vrijednosti, obogaćujući to društvo. 

By BUKA

Vaš komentar

ZIPA OVO

Amila Alikadić u ime djece iz BiH obratit će se delegatima UN Generalne skupštine

Mlada omladinska aktivistkinja Amila Alikadić (16) iz Kalesije uime djece iz BiH obratit će se …