Friday , November 17 2017
Home | Lifestyle | Sve više ljudi u BiH dan počinje trčanjem: Ne možemo mijenjati društvo, ali možemo svoj život
Trčanje pored Miljacke
FOTO: Trčanje pored Miljacke

Sve više ljudi u BiH dan počinje trčanjem: Ne možemo mijenjati društvo, ali možemo svoj život

Ustati ujutro, obuti patike, pretrčati nekoliko kilometara pa tek onda početi radni dan za neke ljude zvuči kao nemoguća misija. “Što ću trčati kad me niko ne ganja”, našalit će se brojni Bosanci i Hercegovci prije nego pomisle pobijediti onaj umorni glas iznutra koji ih odvraća od bilo kakve fizičke aktivnosti. Međutim, pozitivna vijest je da sve više ljudi iz BiH počinje birati zdrav život umjesto izležavanja ispred TV-a.

Trčanje je, iz niza praktičnih razloga, najmasovniji hobi na svijetu već nekoliko decenija. Ukoliko krenete pretraživati ovaj sport ili hobi na internetu i društvenim mrežama, sigurno ćete brzo naići na brojne ljubitelje trčanja iz BiH, škole trčanja, organizatore maratona i polumaratona… Mi smo “pokucali na vrata” jednog od najpoznatijih nevladinih udruženja u našoj zemlji koje se bavi promocijom trčanja i zdravog načina života, Udruženja “Marathon”. Nailazimo na zanimljive ljude koji su sreću, zadovoljstvo, formu i ispušni ventil za stres pronašli u patikama na otvorenim stazama.

Neprestano raste popularnost trčanja


Sabina i Haris Jordamović, prvi bračni par iz BiH koji je istrčao maraton zajedno, kažu kako posljednjih godina snažno raste važnost rekreativnog trčanja.

“Trčanje se značajno populariziralo i u dijelovima svijeta gdje se mislilo da ne može biti popularnije, kao što su zapadna Evropa i SAD, a pogotovo u dijelovima svijeta gdje trčanje prije nije bilo masovan i društveno prihvaćen fenomen. Naš region je samo jedan od takvih primjera”, kazali su nam Jordamovići koji su treneri u Školi trčanja Klix.

Suosnivač Udruženja “Marathon” i trener u Školi trčanja Klix Erol Mujanović, koji već od 2002. godine radi na popularizaciji rekreativnog trčanja u BiH, kaže kako je trend trčanja u našoj zemlji primjetan posljednje tri godine.

“Sve je više rekreativnih trkača u BiH, bilo da govorimo o broju učesnika na trkama ili o polaznicima Škole trčanja Klix kojih je bilo 15 prije četiri godine, a sad 200. Imamo razvoj trendova i kad su drugi sportovi u pitanju, a posebno me raduje što su ljudi shvatili da ako ne mogu odmah promijeniti društvo u kojem žive, onda mogu promijeniti i uljepšati vlastite živote, što putem rekreativnog trčanja dolazi gotovo odmah kroz putovanja, druženja, odličnu formu i eliminisanje stresa i viška kilograma”, ističe Mujanović.

Dok ćemo svakodnevno sve više ljudi vidjeti kako trče po gradskim šetalištima, parkovima i obližnjim izletištima, sve je manje bh. profesionalnih trkača na velikim međunarodnim takmičenjima. Mujanović nam govori kako je pozicija profesionalnih trkača iz BiH u regiji “ravna nuli”, što je proporcionalno nivou ulaganja u ovaj sport.

“Ako poredite Srbiju, Hrvatsku i BiH, na takmičenjima smo uvijek na dnu ljestvice, što je evidentno i po broju neosvojenih medalja u atletici. Zbog takve situacije u BiH mnogo talenata nikada ne dobiju pravu šansu ili su primorani razvijati se u inostranstvu da bi postigli rezultate. Iznimke postoje ali su vrlo rijetke jer za razvoj sporta, kao i bilo koje druge oblasti, cijeli sistem i infrastruktura moraju postojati i biti podrška u razvoju profesionalca koji ima potencijal da dosegne svjetski nivo”, pojašnjava Mujanović.

Tomislav Cvitanušić i Erol Mujanović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

S druge strane, rekreativno trčanje u BiH potpuno se ravnopravno nosi s razvojem rekreativnog trčanja u regionu. Iako se, na primjer, Sarajevo ne može porediti sa Zagrebom i Beogradom po broju stanovnika, može se pohvaliti velikim brojem ljubitelja trčanja. Pored glavnog grada, trčanje postaje hobi sve većem broju stanovnika i u drugim bh. gradovima.

Razvija se svijest o trčanju u BiH

Prvi ironman u BiH i trener u Školi trčanja Klix Tomislav Cvitanušić čovjek je kojeg je trčanje uvijek tjeralo na napravi nešto više. Kako je često isticao, osjećaj pozitivne energije nakon bavljenja sportom ništa ne može zamijeniti.

Pitali smo Cvitanušića koliko su gradovi u BiH pogodni za trčanje na otvorenom.

“Zavisi kako koji grad, ali generalno pogodnost trčanja na otvorenom je tek u povoju. Infrastruktura grada reflektuje način razmišljanja donosioca odluka i svijest o trčanju se u našoj zemlji tek razvija, ali napreduje. Od pasa lutalica pa do nestašice vode, izazova je u proteklom periodu bilo mnogo kada govorimo o trčanju na otvorenom. Međutim, kada su tu snaga, volja i želja da se trening odradi, svejedno je za sve ostalo, od vremenskih uslova pa nadalje. Idealni uslovi kod nas svakako ne postoje”, rekao nam je Cvitanušić te ljubiteljima trčanja u Sarajevu preporučio da mogu “pocijepati patike” na Vilsonovom šetalištu, Darivi, Velikoj Aleji, Vrelu Bosne, kao i centru Safet Zajko u općini Novi Grad.

Razvojem tehnologije, mobiteli su danas postali poput trenera za trčanje. Razne aplikacije čine trčanje zabavnijim i dodato motiviraju svakog trkača. S tim se slaže i Selma Kukić, prva i najbrža žena iz BiH koja je završila Ironman triatlon.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Margaret Manning

Mudri savjeti zrelih žena: Evo šta treba da znaju dame poslije tridesete

Margaret Manning autorka je online magazna „Syxty and me“, koji je kreiran za žene koje …