Home | Biznis | Uspješna poslovna priča iz Prijedora – Proizveli prvi bh MOPED
bh moped
FOTO: Prvi bh mopedi iz Cromex-a

Uspješna poslovna priča iz Prijedora – Proizveli prvi bh MOPED

U ovoj firmi doslovno postoje liste ljudi koji čekaju da dobiju priliku za posao, iz te baze su upravo zaposlili 20 žena, inicirali su uvođenje novog smjera u Mašinskoj školi i opremili jedan kabinet, a najbolje srednjoškolce obučavaju i zapošljavaju.

Već duže od godinu dana dobijamo informacije kako poslodavci u BiH ne mogu pronaći radnike, da su prinuđeni smanjivati obim proizvodnje, čak i gasiti firme. Puno duže se piše i govori o radničkom nezdovoljstvu, izrabljivanju, niskim platama i njihovom odlasku van granica ove zemlje.

U tom sveopštem nezadovoljstvu i beznađu, vijest da je na sajmu u Hanoveru jedini gotovi proizvod iz BiH, moped, izazvao veliko interesovanje, te da će se prodavati od Evrope,  Australije pa sve do SAD, odjeknula je snažno širom države.


I tako je zahvaljujući proizvodu koji ih je proslavio, u središte pažnje došla firma Cromex iz Prijedora.

Sve još nestvarnije zvuči kada saznate da radnici iz ove firme ne odlaze, da doslovno postoje liste ljudi koji čekaju da ovdje dobiju priliku za posao, da tu rade mladi ljudi – prosjek starosti zaposlenih je 25 godina, da su samo mjesec dana poslije mopeda predstavili još dva velika projekta, da su opremili kabinet u Mašinskoj školi, da najbolje srednjoškolce pozivaju da dođu na obuku kod njih, a potom im, ako pokažu želju, ponude zaposlenje.

I to je tek mali dio priče o Cromexu iz Prijedora.

Uvjerila se u to i ekipa našeg magazina prilikom posjete ovoj kompaniji.

Dočekala nas je Alma Ćirkić, marketing menadžer kompanije.

Kaže nam da su sa radom počeli 2004. godine sa svega par radnika, a radili su prvenstveno ograde. Danas imaju 60 zaposlenih radnika i bave se laserskim rezanjem, savijanjem limova i cijevi, 3D savijanjem cijevi, praškastim farbanjem, CO2 i argonskim varenjem, planiranjem, razvojem, montažom i provjerom metalnih konstrukcija, inox ograda i ostalih proizvoda od inoxa.

Za njihov uspjeh, ističe, ključno je nekoliko faktora.

Prije svega, osnivač i vlasnik firme je, kaže, veliki zaljubljenik u Prijedor, a uz to zna osluškivati potrebe tržišta.

Navodi i primjer.

Dođe vam neko i pita vas da li znate proizvesti izmjenjivač toplote za kamione koji voze na temperaturama – 40 stepeni Celzijusa. Vi naravno nemate pojma šta je to, nikada za to niste ni čuli, a onda vam vlasnik dostavi crtež i mi za sedam dana proizvedemo taj izmjenjivač. To se kod nas često dešava i na to što radimo i način na koji radimo svi smo jako ponosni. I što je još važnije, ne namjeravamo stati, već se širiti i zapošljavati još ljudi, a pogotovo mladih, jer su oni pokazali da znaju cijeniti šansu koja im se pruži”, priča Ćirkić o poslovnim potezima kompanije, koja je prije tri godine bila i inicijator uvođenja novog obrazovnog profila, pa je tada u prijedorskoj Mašinskoj školi uveden smjer “CNC operater”.

Vlastitim sredstvima su opremili kabinet u ovoj školi, a za najbolje srednjoškolce otvorili vrata svoje firme.

 Alma Ćirkić

I trend odlaska radne snage zaobilazio ih je sve ove godine, a Ćirkić otkriva zbog čega je to dobrim dijelom tako: “Ono što mi radimo prilikom intervjuisanja potencijalnih zaposlenih jeste da više pažnje obraćamo na njihov karakter, nego znanje. Jer ako je riječ o nekome ko je pristupačan, ko se lako uklapa u tim i ko hoće da uči, vi nećete imati problema, već naprotiv, još jednog sjajnog člana tima. Ako se pak desi da ne zadovolji na radnom mjestu na koje je primljen, a dobar je radnik, naš zadatak je da mu nađemo neko drugo odgovarajuće radno mjesto. Ljudi vjerovatno osjete taj naš trud i odnos prema njima i sve to zajedno nas je dovelo do ovoga što smo danas.

Dok obilazimo izložene mopede, ujedno nam objašnjava proceduru koju provode kada neko zakuca na njihova vrata i zatraži posao. A takvih molbi je iz godine u godinu sve više.  Uzimaju osnovne podatke i popunjavaju upitnik na osnovu kojeg formiraju bazu potencijalnih zaposlenika koju, po potrebi, koriste.
To se pokazalo kao odlično rješenje jer su upravo na izradi mopeda zaposlili 20 radnica iz svoje baze.

Obzirom da je riječ o sitnim dijelovima, pokazalo se da “ženski prsti rade čuda” i sve su se odlično snašle, te nije isključeno da će biti uključene i u druge proizvodne procese, objašnjava nam Alma.

Pridružuju nam se i Aleksandra Kutlača i Amela Kararić, koje su odmah po završetku Mašinske škole u Prijedoru dobile stalan posao u Cromexu.

Već duže od dvije godine, ove dvije djevojke rade za laserom, vrijednim  dva miliona maraka.

Kutlača nam priča da je za ovu pruženu priliku bilo ključno znanje koje su pokazale tokom prakse i obuke koja je za učenike završnih razreda Mašinske škole organizovana u ovoj firmi.

Aleksandra Kutlača

Kararić dodaje da se prema njihovim nacrtima odvija proizvodnja :“Moj posao obuhvata  programiranje cijevnog lasera LT8, kao i novog kombinovanog lasera koji je nedavno došao LT5, pored toga modeliram, što u praksi znači da što ja nacrtam, to puštamo u proizvodnju”, pojašnjava nam Amela Kararić i otkriva da se za smjer mašinski tehničar odlučila jer je oduvijek privlače mašine, motori, automobili, te njihovo rastavljanje i sklapanje.

Stoga joj posebno zadovoljstvo predstavlja voziti moped u čijoj izradi je i sama učestvovala.

Amela Kararić

Inače glavni modeli mopeda Torini, čiji je konstruktor Tone Rifelj, na tržište su izbačeni 1984. godine.

Cromex je kupio licencu, napravili su određene korekcije i rezultat su tri modela mopeda – električni i dvije vrste benzinskih (automatik i poluautomatik), a dostupni su u pet boja.

Za punjenje električnog mopeda potrebno je svega 20-ak minuta, a litijska baterija omogućava prelazak između 50 i 60 kilometara.

Glavni distributer je holandska firma, koja je preuzela kompletnu distribuciju za cijelo svjetsko tržište – od Evrope, Australije do SAD.

Nakon što smo pogledali mopede, Ćirkić nas upoznaje sa još svježijim projektom firme i čovjekom koji je najzaslužniji za njegovu realizaciju – Željkom Kečanom.

Riječ je o anti-vandal modelu javnih toaleta, odnosno toaletu otpornom na oštećenja. Rađeni su od najkvalitetnijeg inoxa, a Kečan je u njegovoj izradi učestvovao  od početka do kraja projektovanja, izrade crteža, modela i tehničke dokumentacije.

U Cromexu je počeo raditi krajem 2017. godine i takođe je bio dio programa dodatne edukacije koju je firma organizovala za učenike Mašinske škole.

Od tada je zadužen  za 3D modeliranje i tehničku pripremu – dovoljno je da nešto zamislite, a  Kečan će to pretvoriti u crtež i ispratiti kroz proizvodni proces.

Željko Kečan

Sve što zna, kaže naučio je koz rad u firmi: “Imao sam znanja iz Mašinske škole, ali ovdje sam se po prvi put susreo sa mašinama i kako šta funkcioniše,  jer to što se nauči u školi, bez praktičnog dijela uopšte ne možete iskoristiti za nešto poput ovoga što danas vidite ovdje”.

I ovaj proizvod će se naći u ponudi na domaćem i inostranom tržištu.

Na kraju posjete Cromexu, obišli smo halu u kojoj je smješten treći veliki projekt – najnoviji laser LC5 koji je namijenjen za rezanje cijevi i ploča, čijom je nabavkom prijedorska firma  postala lider na Balkanu kada je riječ o ponudi ove vrste usluga.

Do sada su imali jako puno klijenata iz evropskih zemalja kada su u pitanju usluge sječenja, spomenimo samo švajcarske željeznice, za koje rade naslone za vozove, a novi laser će samo povećati obim proizvodnje.

Na kraju, pitali smo Amelu Ćirkić da li imaju bilo kakvu podršku lokalne zajednice.

Sa pojedincima u gradu Prijedoru imamo fantastičnu saradnju, jako se dobro razumijemo sa kolegama iz privrednog sektora, to je otprilike naša podrška i vjetar u leđa koji imamo od Prijedora”, odgovara Amela.

Saznajemo i da planiraju širiti svoje poslovanje i trenutno su u potrazi za većim prostorom, pa im je, po tom pitanju, svaka pomoć dobrodošla.

By BUKA

Vaš komentar

ZIPA OVO

zlatna groznica

Zlatna groznica u Bosni i Hercegovini tek počinje…

U Varešu ima zlata, a ima i suživota. Uvjerila se u to i ekipa N1 …