Friday , February 22 2019
Home | Biznis | Velik je interes investitora iz dijaspore da pokrenu biznis u BiH
Sanjin Arifagić
FOTO: Sanjin Arifagić

Velik je interes investitora iz dijaspore da pokrenu biznis u BiH

Širok je spektar sektora u kojima ljudi žele da rade u BiH – od metaloprerađivačkog, drvnog sektora, preko turizma, energetike i slično, a ljudi se javljaju iz velikog broja država od Norveške, preko Južne Afrike, Singapura, Amerike do evropskih zemalja

Piše: Alema Pendek/ MojaBih

Projekt USAID Diaspora Invest koji je pokrenut prije godinu i po dosad je dodijelio grant za oko 50 kompanija u BiH, a koja su dijelom ili u potpunosti u vlasništvu investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore. O samom projektu, načinima dodjele sredstava, ali i o interesu investitora iz dijaspore da pokrenu biznis u BiH razgovarali smo sa Sanjinom Arifagićem, šefom USAID projekta Diaspora invest.

Kada je tačno krenuo projekt Diaspora invest i koji je bio cilj pokretanja jednog ovakvog projekta?

Mrakovic-Meat-Toronto

USAID projekt Diaspora invest koji finansira američka vlada krenuo je u aprilu prošle godine. Projekt bi trebao trajati pet godina, te je planirano da budemo na terenu do aprila 2022. godine, a ukupni budžet projekta je nešto više od šest miliona američkih dolara. Glavni ciljevi su potaknuti, odnosno promovisati BiH kao investicijsku destinaciju članovima bh. iseljeništva i onda, naravno, pomoći da se te investicije zaista i ostvare kroz niz instrumenata koje imamo.

Spona

Radimo direktno sa privatnim sektorom kroz program dodjele bespovratnih sredstava, odnosno grantova. Također, imamo i program tehničke pomoći za kompanije koje su u vlasništvu bh. iseljenika, a, osim toga, imamo i niz drugih mehanizama kroz koje pokušavamo potaknuti naše ljude u dijaspori da investiraju. Tako je jedan od mehanizama Biznis-centar za dijasporu koji smo u decembru prošle godine osnovali u Sarajevu i koji je već godinu mjesto na kojem naši iseljenici koji su zainteresovani za investicije u BiH mogu dobiti kompletnu informaciju o poslovnom okruženju, informaciju o potencijalnim poslovnim partnerima, ali i svaku drugu pomoć pri samom uspostavljanju biznisa u BiH. Također, napravili smo i web stranicu diasporainvest.ba kao neku vrstu online platforme na kojoj pokušavamo povezati naše iseljenike koji se bave nekim biznisom sa predstavnicima privatnog sektora u BiH. Smatramo da je iseljeništvo zaista sjajna spona koja može pomoći našim kompanijama koje su trenutno fokusirane na domaće tržište da izađu na međunarodna tržišta.

Kakva je bila reakcija bh. dijaspore na pokretanje jednog ovakvog projekta?

Prijatno smo iznenađeni interesom koji smo dobili od naših ljudi iz inostranstva. U tri javna poziva za dodjelu grant-sredstava, koja smo do sada objavili, javilo nam se 156 kompanija, odnosno investitora koji su zainteresovani da pokrenu biznis u BiH. Tu zaista imamo vrlo širok spektar sektora u kojima ljudi žele da rade u BiH od metaloprerađivačkog, drvnog sektora, preko turizma, energetike i slično, a bili smo vrlo iznenađeni i brojem zemalja iz kojih se ljudi javljaju, tako su nam se javili ljudi od Norveške, preko Južne Afrike, Singapura, Amerike do evropskih zemalja.

S obzirom na to da je projekt krenuo prije godinu i po, da li već postoje konkretni rezultati?

U proteklih 18 mjeseci smo dodijelili grantove i sada sarađujemo sa nekih 50 kompanija u BiH, odnosno sa 34 kompanije kroz grant-program i 17 kompanija kroz program tehničke pomoći. To su sve kompanije koje su jako mlade, u najvećem broju slučajeva radi se o firmama koje su bile mlađe od 12 mjeseci, odnosno čak i u procesu registracije kad su aplicirale za pomoć. S jedne strane, ljudi bi očekivali da su to klasični startupi koji nemaju neki veliki kapacitet u zapošljavanju, ali se u praksi pokazalo potpuno drugačije. Naime, ne radi se o klasičnim startup firmama koje pokušavaju da tek izađu na tržište, da testiraju neke proizvode i usluge, riječ je o kompanijama koje već rade, ali u inostranstvu, koje su fokusirane na izvozna tržišta, što znači da je potražnja za njihovim proizvodima i uslugama već tu, oni poznaju ta tržišta, imaju poslovne veze, tako da te kompanije imaju vrlo kratak ciklus dok ne postanu potpuno operativne. Vidimo sad i po nekim prvim rezultatima od ovih 50 kompanija da će one investirati nešto više od 7,8 miliona KM u prvoj fazi i da će zaposliti oko 170 ljudi u proizvodnji.

To je dokaz da imamo strašan investicijski kapacitet. Ono što je nama bilo interesantno jeste da vidimo da su ljudi zainteresovani da investiraju tamo odakle su potekli, iz svog rodnog mjesta, što mnogo znači za pojedine lokalne zajednice koje imaju dosta problema da privuku investitore, bilo strane ili domaće. Sada u saradnji sa svojom dijasporom mogu dosta toga uraditi u smislu nekog lokalnog ekonomskog razvoja i ono što je jako bitno spomenuti je da su te kompanije u najvećem broju slučajeva potpuno okrenute prema izvozu.

Novi poziv u martu

Prema našim podacima, 75 posto firmi, od ovih 50 sa kojima radimo, radi isključivo izvoz, što je, ako znamo situaciju u BiH i privatnom sektoru, značajan rezultat jer samo u prošloj godini, ako pogledamo prihod privatnog sektora u BiH, izvoz je činio između 14 i 15 posto, što znači da nam dijaspora može pomoći u internacionalizaciji BiH i naše bh. privrede. Naime, obično se radi o ljudima koji su već dugo u biznisu u zemljama u kojima žive, imaju svoje biznis-kontakte i vrlo brzo mogu izvesti uslugu na ta tržišta s obzirom na to da već imaju kredibilitet, što je za naše kompanije teško da naprave u kratkom roku.

Da li je budućnost bh. ekonomije u većoj saradnji sa dijasporom?

Smatram da je budućnost BiH u svim sferama života u većoj saradnji sa dijasporom, tako, naravno, i u ekonomiji. Ovo što smo vidjeli do sada u ovom relativno malom uzorku firmi sa kojima mi radimo, mislim da su značajni rezultati u smislu nekog bržeg, boljeg, pametnijeg razvoja BiH. Ono što je jako bitno jeste da se u ovom trenutku radi na razvoju Strategije za saradnju sa dijasporom, a cijeli taj posao vodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH na osnovu politike koju je usvojila prošle godine. To je neki način da se država bolje i sistematičnije uključi u cijelu tu oblast, posebno u oblast investicija, gdje vidimo da kroz neke stimulacije koje možemo obezbijediti investitorima iz dijaspore zaista možemo polučiti ogroman rezultat. Evo gledajte, na osnovu ovog našeg programa, mi očekujemo da ćemo za svaki dolar koji američka vlada uloži u ovaj program privatni investitor uložiti 5-6 dolara, govorimo o nekoj poluzi koja proizvodi ogromne višestruke učinke u smislu investicija za zapošljavanje u BiH.

S obzirom na to da projekt traje do 2022. godine, koji su sljedeći koraci?

Mi imamo praksu da objavljujemo dva javna poziva za ovaj grant-program svake godine, tako će naredni javni poziv biti objavljen početkom marta i biće otvoren mjesec. Ovo je prilika da pozovemo i druge potencijalne zainteresovane investitore iz dijaspore da nam se jave, da apliciraju.

Vaš komentar

ZIPA OVO

poslovne zene regije

Poslovni susreti poduzetnica iz Srbije, Hrvatske i BiH

Regionalna asocijacija poduzetnica jugoistočne Evrope SWSS (Strong women-Strong society) inicijator je prve ovogodišnje B2B regionalne …