Home | Pozitiva | Intervju | Vjekoslav Domljan: BiH nema državnike, samo političare
Vjekoslav Domljan
FOTO: Prof.Dr.Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan: BiH nema državnike, samo političare

Profesor ekonomije Vjekoslav Domljan smatra da BiH još nije izašla iz druge industrijske revolucije i da vlasti nisu spremne za radikalne reforme

Treba imati u vidu da je u Federaciji BiH 94 posto budžeta zakovano zakonom, tako da je mali manevarski prostor za preraspodjele i uštede

Profesore, postali ste predsjednik Ekonomskog savjeta Vlade FBiH. Koliko ima spremnosti izvršne vlasti da čuje, rekao bih, vrlo oštre kritike po kojima ste poznati?

– Saradnja s Vladom je dobra, ne traže da je hvalimo, već da iznosimo ono što treba iznijeti. Ako postoji kritika, ona je dobronamjerna. Ne mogu puno kritizirati, jer da sam i ja tamo na nekom mjestu, shvatio bih da ljudi oko mene sviraju neke druge note, a ne one koje bi trebali, odnosno one koje dirigiram.

Hoćete reći da se premijer Fadil Novalić ne pita baš puno?

– Bio tu Fadil, ili neko drugi, pitanje je šta se može napraviti. Iza Fadila kao nosioca izvršne vlasti stoji zakonodavna vlast, odnosno političke elite koje utvrđuju Agendu.

Kruh ne pojeftinjuje

– Na dnevnom redu kod nas su izabrani problemi, umjesto pritiskajućih poput vanjskotrgovinskog deficita, niske stope štednje, niske zaposlenosti ili velike neaktivnosti. Kod nas dominiraju nacionalizam i slične stvari. Elite na vlasti izazivaju požar gdje i kada žele, u mjeri u kojoj žele i onda ga ugase, ali nama kruh zbog toga ne pojeftinjuje.

Vlasti su se obavezale na provođenje mjera Reformske agende. Ima li rezultata?

– Reformska agenda daje određene rezultate, ali oni nisu dovoljni. Zbog ogromne nezaposlenosti i još veće neaktivnosti BiH mora imati stopu rasta od šest do sedam odsto godišnje umjesto sadašnjih dva do tri. Nama trebaju daleko opsežnije reforme, daleko hrabriji paketi reformi.

Na šta konkretno mislite?

– To znači da trebamo rasteretiti rad jer imamo veliku nezaposlenost. Treba pogledati strukturu poreznih prihoda u BiH, najviše se naplati iz indirektnih poreza i socijalnih doprinosa. U Evropi gdje želimo, po trećinu daju direktni porezi, indirektni porezi i socijalni doprinosi. Kod nas su prihodi od direktnih poreza duplo manji od susjedne Hrvatske koja je posljednja u Evropi.

Da li je Vlada FBiH spremna na to?

– Nigdje u svijetu se u zadnjoj godini mandata ne prave radikalni rezovi jer to je jedna teška reforma u kojoj moraju postojati veliki gubitnici i veliki dobitnici.

Oporezovali su topli obrok, a obećali smanjenje doprinosa. Hoće li se to desiti i kakve će rezultate dati?

– Vlada misli da će tu napraviti mali pomak, a poslodavci da ga neće biti, nego da će to biti korak unazad. Kako god, radi se o malim pomacima, a oni ništa bitno ne mijenjaju.

Postoje li stvari koje se mogu raditi prije izbora?

– Naredne godine bismo mogli pripremiti reformu finansijskog sistema i uvesti nove institucije i instrumente potrebne za rast BDP-a. Ako ćemo realno, BiH ima najgori Zakon o bankama u Evropi. Taj zakon im omogućuje monopol. Zabranjuje se osnivanje bilo koji drugih institucija koje će uzimati depozite i davati kredite. Nema štedionica, nema štedno-kreditnih zadruga koje su se počele razvijati u vrijeme Austro-Ugarske, ali su se razvijale i u doba Kraljevine Jugoslavije, pa u doba komunističke Jugoslavije. A u samostalnoj, višestranačkoj i kapitalističkoj BiH su zakonom zabranjene.

Da li je to u interesu MMF-a?

– Zakon je usvojen 1998, kada MMF nije tu bio, a nije bilo ni udruženja banaka. Može se nagađati da je u pozadini bila sprega nekih banaka i nekih političara koji su progurali takav zakon. MMF nam ne brani da razvijamo IK sektor koji je najbrže rastući u Evropi. Naš problem je što još živimo drugu industrijsku revoluciju, a svijet je u četvrtoj. Ova generacija političara mora razmišljati o internetu. Pogledajte ko je u Evropi na 3G mreži, samo BiH i Ukrajina. Čak je 30 do 40 afričkih zemalja na 4G i to jasno pokazuje gdje smo mi. Ako hoćete još bolje, vizija razvoja mora biti BiH zemlja visokog dohotka. Trenutno na mapi Evrope to nisu samo dvije zemlje, Ukrajina i Bjelorusija. To nije cijeli Balkan, osim Grčke.

Često čujemo informaciju o 11 milijardi maraka štednje u bankama. Da li nam to govori da u BiH ima novca?

– U BiH je jako niska stopa domaće štednje. To ljudima nije jasno jer oni u bankama vide cifre koje pominjete. To je privid, radi se o štednji generiranoj za 22 godine, a u stvari tokom svih tih godina domaća potrošnja je veća od domaće proizvodnje. Nema štednje ako trošite više nego što zaradite. Mi smo među četiri zemlje u Evropi koje troše više nego što zarađuju. To nam omogućavaju doznake koje godišnje iznose oko 4 milijarde maraka, polovina dolazi iz dijaspore i iz penzija koje su naši ljudi ostvarili u inostranstvu, za ostatak nemamo pouzdanih dokaza, ali vjerovatno dolaze iz neformalne ekonomije.

Kako mislite iz neformalne ekonomije?

– Da bi to bilo jasnije, dovoljno je samo pogledati uvoz i izvoz prema Hrvatskoj i obratno. Prema hrvatskim papirima i prema papirima iz BiH, imate nesrazmjer u jednom pravcu od, recimo, 300 miliona dolara.

Finansijska lutrija

– Kako je to moguće? Već se na bazi zvanične statistike može vidjeti da nešto nije uredu, a šta bi tek pokazala istraživanja kojima se ne bavimo.

Vi ste zagovornik finansijske lutrije. Zašto je BiH ne uvodi?

– Finansijska lutrija je svugdje gdje se primjenjuje dala pozitivne rezultate.Naši građani vole lutriju, vole da se igraju, hajdemo im reći tražite račune i s njima će te igrati lutriju. Ti računi bi se mogli sravniti s onim gdje su izdani i vrlo brzo bi se otkrilo gdje je ta velika neopažena ekonomija. Pošto niko ne uvodi lutriju, jasno vam je kako stvari stoje.

Stalno se govori o javnim investicijama koje bi ubrzale razvoj, a Vi mislite da prije toga treba smanjiti javne rashode. Zbog čega?

– Trenutno ne treba smanjivati jedino rashode u istraživanje i razvoj, i rashode u fizičku infrastrukturu. No, mi radimo navrat-nanos, nemamo pokazatelje gdje se jedna marka najbolje oplođuje. Političari svugdje na svijetu poduzimaju neke stvari koje će im se vratiti kroz glasove i to je legitimno, ali pored toga se to isto državi mora vratiti kroz poreze. Ovdje, nažalost, niko ne vodi računa o državi. Mi imamo političare, ali nemamo državnike.

Potrošili su nam političari 22 godine života, nije se baš ni opozicija iskazala. Kako naprijed?

– Grubo rečeno, to je davno najbolje objašnjeno kroz frazu “naša banda umjesto njihove bande”, oca menadžmenta P. Druckera. Nemamo kvalitetnu opoziciju, to je tačno, nemamo ni civilno društvo koje bi dodatno vršilo pritisak, a svaka vlast na to reaguje. U ljudskoj povijesti je bilo 10.000 poreznih pobuna i nemira.

U BiH samo je bila jedna i to 1875, pobuna seljaka u Hercegovini.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Maja Hadžiselimović

Stručnjakinja za robotiku Maja Hadžiselimović: Zeničanka ruši predrasude

Mlada i uspješna Zeničanka Maja Hadžiselimović jedna je od rijetkih žena čija je specijalnost robotika …