Home | Pozitiva | Život Zekija Effendija simbol je višestoljetne saradnje Jevreja i Muslimana u BiH
Zeki Effendi
FOTO: Nadgrobni spomenik - Zeki Effendi

Život Zekija Effendija simbol je višestoljetne saradnje Jevreja i Muslimana u BiH

Sljedeće godine u Sarajevu će biti obilježeno jubilarnih 200 godina Sarajevskog purima, a jevrejski historičar Eli Tauber odlučan je da se pobrine da svi napori Zekija Effendija nikada ne budu zaboravljeni.

Riječ je o specifičnom događaju iz historije sarajevskih Jevreja, kada su najuglednije Sarajlije 4. novembra 1819. godine, odnosno četvrtog dana mjeseca marhševana po jevrejskom kalendaru, oslobodile iz zatvora rabina Mošu Danona i desetak drugih uglednih sarajevskih Jevreja.

Eli Tauber izjavio je za izraelski list Haaretz da mu je trebalo oko dva sata da pronađe grob Zekija Effendija (poznat i kao Moshe ben Rafael Attias”) na Jevrejskom groblju.

GOLF TURNIR | Bosnian-Canadian Classic

Nadgrobni spomenik nekada istaknute ličnosti u Sarajevu koja je krajem 19. i početkom 20. vijeka postala stub bosanske jevrejske zajednice imao je i svoje bolje dane, piše Haaretz.

Spomenik je oštećen, propada i izrešetan je mecima tokom Agresije na Republiku BiH tokom 1990-tih godina, kada su snage bosanskih Srba koristile Jevrejsko groblje kako bi terorizirale civile Sarajeva tokom opsade.

Uprkos izblijedjelim slovima, grob Zekija Effendija predstavlja priču o višestoljetnoj saradnji jevreja i muslimana. Ta priča je izložena riziku zaborava. Tauber vjeruje da je to jedini jevrejski grob na kojem su ispisana slova na arapskom, hebrejskom i latinskom pismu.

Zahtjev za otkupninu

Zeki Effendi je rođen 1845. godine u istaknutoj jevrejskoj porodici u Sarajevu, koje je stoljećima bilo dom velikoj sefardskoj zajednici.

Foto: Haaretz

On je obrazovan u osmanskoj školi, gdje je studirao po islamskom planu i programu sa pretežno muslimanskim učenicima.

Potom je Effendi otišao u Istanbul da studira islamsku kulturu i religiju, gdje je bio opčinjen poezijom perzijskog pjesnika i mističara Saadija Shirazija iz 13. vijeka.

Nakon školovanja Effendi se vratio u Sarajevo radeći u osmanskim institucijama za prikupljanje poreza. Kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu 1878. godine, Effendi je postao prevodilac za turski jezik.

Zeki Effendi je mnogo više od toga.

Tauber kaže kako je preuzeo na sebe obavezu da prikupi i prenese priče o jevrejskoj prošlosti u Sarajevu, da su čak priče iz 19. vijeka gotovo zaboravljene, a kamoli one prije.

Otvorivši kopiju knjige, koju je napisao o Effendiju prije nekoliko godina, Tauber pokazuje molitve i poeme koje je Effendi prikupio, pretežno na ladino jeziku (judeo-španski jezik). To je maternji jezik kojim je pričala Tauberova baka.

“Jedna priča koju je Effendi uspio sačuvati je priča o Sarajevskom purimu”, objašnjava Tauber dok sjedi u svojoj kancelariji u jedinoj sarajevskoj sinagogi.

Tokom 1819. godine, guverner tadašnje Bosne pod Osmanskim carstvom, Ruždi-paša zatvorio je i zaprijetio ubistvima nekolicini Jevreja, sve dok Jevrejska zajednica nije platila veliki iznos novca za otkupninu.

Noć prije nego je planirano da budu ubijeni, predstavnik Jevrejske zajednice obišao je grad i zamolio istaknutije Muslimane da urade šta god mogu kako bi se zaustavila pogubljenja.

Upalilo je. Sljedećeg jutra, okupilo se nekoliko hiljada Muslimana, Sarajlija ispred vrata guvernerove kuće.

“S obzirom na to da je pohlepni paša planirao pogubiti zatvorenike u zoru, na sabah namazu ljuti građani Sarajeva, njih oko 3.000, provalilo je u pašinu palaču i oslobodilo zatvorenike”, napisao je kasnije Zeki Effendi.

Nisu se na tome zaustavili. Tauber priča za Haaretz da je 249 visoko pozicioniranih Muslimana, Sarajlija potpisalo pismo i poslalo ih sultanu Mahmudu II, zahtjevajući od njega da smijeni Ruždi-pašu i da ga zamijeni.

Ponovo, i to je upalilo. Sultan Mahmud II smijenio je i uklonio Ruždi-pašu sa pozicije guvernera Bosne.

Nekoliko decenija kasnije, priča o Sarajevskom purimu već je bila skoro zaboravljena, sve dok Zeki Effendi nije kazao ljudima, krajem 19. stoljeća da pamte stare priče i ne zaboravljaju ih.

Jevrejsko-muslimanska saradnja nije samo neki podsjetnik na davnu historiju Bosne. Tokom 1930-tih više od 12.000 Jevreja živjelo je u Sarajevu, i oni su činili oko 20 posto ukupnog broja stanovnika. U ostatku BiH tada je živjelo još oko 2.000 Jevreja. Holocaust je tokom Drugog svjetskog rata gotovo u potpunosti uništio Jevreje u BiH.

Ustaše, hrvatski nacistički režim, ubili su oko 10.000 bosanskih Jevreja, piše Haaretz.

Ipak, kako se Tauber prisjeća, neki Jevreji uspjeli su pobjeći iz Sarajeva uz pomoć lokalnih Muslimana koji su svoje jevrejske komšije prerušili u hidžabe, tipičnu muslimansku odjeću kako bih izveli iz grada.

Obratna situacija

U trenutku kada je Bosna napadnuta početkom 1990-tih godina, situacija se preokrenula. Bosanski Srbi opkolili su Sarajevo, a Jevreji su organizirali konvoje u kojima nisu bili samo Jevreji već i Muslimani, kao i drugi građani koji su željeli napustiti grad. Tauber napominje da je, prema sopstvenim istraživanjima, oko 1.500 Muslimana napustilo grad preko jevrejskih konvoja.

Tauber je tokom rata u BiH živio u Izraelu, sjeća se kako su on i drugi bosanski Jevrej dali svoje lične karte drugim ljudima koji su se željeli prikazati kao Jevreji da bi napustili grad.

“Neko je zamijenio moju sliku svojom na mojoj ličnoj karti”, rekao je Tauber. Neko je napustio Sarajevo pod mojim imenom, ne znam ko je ta osoba.

“Ova priča o muslimansko-jevrejskoj saradnji ne priča se više među ljudima”, ogorčen je Tauber.

Prije nekoliko godina, Tauber je objavio knjigu o životu Zekija Effendija.

Tauber je odlučan da očuvati živom priču o Zekiju Effendiju ali istovremeno ispričati zajednici priče na isti onaj način na koji je Effendi govorio prije više od stotinu godina.

“Za našu zajednicu, on je posebna osoba”, rekao je Tauber napomenuvši da mnogi Muslimani još uvijek osjećaju se ponosim jer je Zeki Effendi odabrao i arapska slova da budu ispisana na njegovom grobu.

Zbog toga Tauber traži više i više međunarodne pomoći kako bi obnovio Zekijev grob i popravio Jevrejsko groblje.

Foto: Haaretz

Zatražio je nedavno pomoć Turske razvojne agencije TIKA koja je posvećena obnovi objekata iz doba Osmanskog perioda na Balkanu i drugim mjestima. Još uvijek se očekuje odgovor.

Tauber se nada da će Jevrejsko groblje kao i druga muslimanska i kršćanska groblja oko Sarajeva dobiti priznanje od UNESCO-a.

Tauber također pomaže u organizaciji obilježavanja 200-godišnjice Sarajevskog purima. To će biti ujedno i konferencija između lidera jevrejske i muslimanske zajednice u BiH, kako bi se proširili muslimansko-jevrejski odnosi u Bosni i šire.

Tauber napominje da će jedan čovjek biti centar te konferencije: Zeki Effendi koji je umro prije 102 godine.

“Govorimo o čovjeku koji je pokušao uraditi sve što je dobro u ljudskom životu”, napominje Tauber.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ukijeva čokoladna bajka - životna priča

Da, bajke ipak postoje – Sedmogodišnji dječak iz BiH kroz čokoladnu bajku komunicira sa svijetom/ FOTO

Bajke su sastavni dio djetinjstva, neizostavni faktor odrastanja. Bajke su književna vrsta uglavnom namijenjena djeci …