Sunday , October 25 2020
Home | Magazin | Aktuelnosti | Baščaršijske zanatlije u iščekivanju dijaspore i stranih turista/ FOTO
FOTO: Baščaršija - Kazandžiluk

Baščaršijske zanatlije u iščekivanju dijaspore i stranih turista/ FOTO

Što se tiče vlasti, ogorčen sam. Niko te i ne pita kako živiš. Tri mjeseca se ne radi, sve je katastrofa, nema turista, kaže stari sarajevski kazandžija Muhamed Huseinović, komentarišući za Radio Slobodna Evropa (RSE) odnos vlasti prema starim zanatima u vrijeme pandemije.

Faktor - Coolstyle | Omiljeni kazandžija Muhamed Huseinović ...
Muhamed Huseinović, kazandzija

Dok u svojoj maloj radnji u ulici Kazandžiluk, u srcu sarajevske Baščaršije, kuje bakreni sahan (starinski tanjir od bakra op.a), kaže kako za vrijeme pandemije niko nije mogao da radi i zaradi.

“Boli ikoga briga, samo gledaju da ako mogu još šta sebi na ovom jadu i bijedi opljačkaju, da profitiraju, to se oni brinu i za to bore. Nek im je na čast”, veli Muhamed.


Zanatske radnje na Baščaršiji otvorene su od kraja maja ponovo (na fotografiji proizvodi kazandžijske radnje Muhameda Huseinovića)
Zanatske radnje na Baščaršiji otvorene su od kraja maja ponovo (na fotografiji proizvodi kazandžijske radnje Muhameda Huseinovića)

Rijetki gosti

U stare zanatske radnje na Baščaršiji ulaze, tek, rijetki gosti Sarajeva iz BiH i regije. Zanatlije se nadaju da će biti bolje kada stigne dijaspora i inostrani turisti, no Muhamed je sumnjičav da će to popraviti situaciju u kojoj su se našli.

“I kod njih u Njemačkoj na stotine hiljada ljudi je ostalo bez posla”, kaže ne ispuštajući čekić i dodaje “evo i sad ja kuckam malo da mi prođe vrijeme, ne mogu bez čekića”.

Muhamedov sin Ismet nastavlja porodičnu tradiciju dugu, kako nam je rekao, 287 godina. Ponosan je na svog oca koji je najstariji među kazandžijama na Baščaršiji.

“Njegovi savjeti su blagodet”, ističe Ismet, koji se nada dolasku bosanskohercegovačke dijaspore i turista iz regije.

“Nismo imali ni prometa ni turista. Nadamo se dijaspori i turistima iz ex Jugoslavije. Pozivamo ih da nam dođu, uvijek su dobro došli”, poručuje on.

Baščaršija, omiljeno mjesto svih turista koji dolaze u Sarajevo, bila je pusta skoro tri mjeseca. Većina dućana svoja vrata zatvorila je sredinom marta kada je zbog pojave korona virusa proglašeno stanje nesreće u Federaciji Bosne i Hercegovine (16.mart op.a).

Pusti Baščaršija i mostarski Stari grad

Otvorili su ih ponovo 29. maja.

U svakom dućanu spremna su dezinfekciona sredstva i istaknuta upozorenja na obavezno nošenje maski kao i držanje distance.

Među zanatlijama, sa kojima smo razgovarali, preovladava osjećaj nemoći zbog brojnih nepoznanica u vezi sa krizom koja je zahvatila cijeli svijet. Ne znaju kada će početi da zarađuju vlastitim radom i kada će se vratiti turisti. Za sve njih dolazak turista glavni je izvor zarade.

Za održiv obrt potreban protok novca

No, ipak život se relativno normalizuje i oko dvjestotinjak zanatskih radnji i obrta na Baščaršiji otvorilo je svoja vrata nadajući se da će bar nešto od svojih proizvoda prodati domaćem stanovništvu i domaćim turistima.

U ulici Kovači, jednoj od rijetkih u Starom Gradu u kojoj su opstale stare granitne kocke i starinski šarm, pažnju privlači dućan “Džirlo” u kojem stotinjak godina baštine tradiciju u izradi tradicionalnih predmeta od drveta.

Dućan 'Džirlo'
Dućan ‘Džirlo’

Stari zanatlija Mehmed Rešo kaže da je zet u ovoj porodici, a vlasnik radnje je njegov sin Nedim.

Ti predmeti, priča Mehmed Rešo, imaju upotrebnu vrijednost kao što su zdjele, kašike, sinije, oklagije, dubci, bešike itd. Neke predmete su prilagodili stranim turistima od kojih, kako kaže, svi stari zanati žive.

“Dakle, čekamo strance. Gosti koji nam sad dolaze, dolaze iz unutrašnjosti. Iz Bugojna, Cazina, Međugorja, ljudi svih generacija, pa nešto simbolično i oni kupe. Čekaćemo svi da dođu Italijani, Englezi, Francuzi, Nijemci, Turci, te iz arapskih zemalja itd. Dakle oni koji troše pare. Svih njih nema, nedostaju nam”, veli nam Rešo.

'Čekamo strance', kaže Mehmed Rešo, na fotografiji u svojoj zanatskoj radnji
‘Čekamo strance’, kaže Mehmed Rešo, na fotografiji u svojoj zanatskoj radnji

U Saračima, jednoj od najpoznatijih i najdužih baščaršijskih ulica, uočljiv je papudžijski dućan, porodice Ahmeda Kalajdžisalihovića.

Ova porodica tradiciju tog zanata čuva oko 130 godina, a nastavlja je Ahmedov sin Muhamed. On je skoro šest sati, u danu kada smo dogovorili razgovor, bio na sastancima pokušavajući da dogovori posao.

Muhamed smatra kako se svi moraju izboriti sa ovom situacijom i uložiti dodatne napore da “održimo naše poslove”, a kako navodi, jedan od načina jeste taj da kupuju domaće proizvode te tako pomognu održavanju radnih mjesta.

“Nemamo plan kako dalje, jer ne znamo kako će se situacija razvijati i da li će zbog pandemije doći do uvođenja novih mjera, ali mišljenja sam da jedino što dugoročno može pomoći jeste sigurnost svih uposlenih. Da ljudi zadrže radna mjesta, što će ih podstaći da više troše bez straha od toga šta će biti sutra”, kaže za RSE mladi papudžija Muhamed.

“Za održiv obrt potreban je protok sredstava”, poručuje on i naglašava kako je “sve drugo pohvalno ali ne i strateški dugoročno riješeno.”

Pomoć vlasti dolazi sporo

Većina zanatlija bila je prinuđena zatvoriti svoje dućane zbog straha od pandemije, epidemioloških mjera kao i nedostatka kupaca, a ne zbog uredbe o zabrani rada, jer zanatskim radnjama nije bilo zabranjeno da rade, navodi za RSE predsjednik Udruženja zanatlija Kantona Sarajevo (KS) “Stari zanati” Mehmed Kalajdžisalihović.

Kalajdžisalihović smatra da je izostavljanje zanatskih radnji iz te uredbe izostavilo i određenu nadoknadu za zanatlije.

“A čim nisu uredbom zatvoreni, nije ni obaveza da im se nadoknadi bilo kakva materijalna šteta”, kaže Kalajdžisalihović.

Najavljuje kako će ova praksa biti ispravljena u Kantonu Sarajevo, odnosno da će biti pokrenut postupak da se i zanatlije, odnosno lica koja samostalno obavljaju registrovanu djelatnost, izjednače sa drugima čija je djelatnost Uredbom bila zabranjena za vrijeme stanja nesreće. Praktično, bi to značilo da dobiju isplatu dijela minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) kako bi se ublažila kriza izazvana pandemijom.

“Sve to ide sporo, vrijeme odmiče. Primičemo se julu, još se ne zna hoće li biti posla ili ne, kod nas se povećava epidemija”, kaže predsjednik Udruženja “Stari zanati”.

Kalajdžisalihović, čija je poznata trgovina papuča na Baščaršiji, kaže kako su stari zanati davno izumrli
Kalajdžisalihović, čija je poznata trgovina papuča na Baščaršiji, kaže kako su stari zanati davno izumrli

Kada je u pitanju druga vrsta podrške i pomoći određenih nivoa vlasti prema starim zanatima, on kaže da ih je bilo.

Opština Stari Grad je dala subvenciju u kiriji za zakup poslovnih prostora, sa nivoa Federacije BiH (FBiH) plaćeni su doprinosi, a Porezna uprava je, na osnovu odluke FBiH, umanjila porez obrtnicima za 50 posto.

Kalajdžisalihović podsjeća da je Kanton Sarajevo, kao i proteklih godina, i ove godine raspisao javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata, te da ne taj način pokazuje brigu za opstanak starih zanata u gradu. Međutim kako kaže, “stari zanati su već davno, davno izumrli”.

Autentične zanate osloboditi nameta

Predsjednik Udruženja “Stari Zanati” Mehmed Kalajdžisalihović i sam potiče iz porodice koja baštini papudžijski zanat, te se prisjeća vremena iz kojeg navodi primjer kako može da se čuva tradicija.

“Ja se sjećam Brusa bezistana, kad je Bosnafolklor tamo bio. U jednom uglu je bio Ćatić, terzija koji je vezao narodnu nošnju, a u drugom uglu je sjedio Muhamed Mešanović Hamić, poznati sazlija, na sazu je svirao i to je bila milina doći. Obojica u narodnoj nošnji, obojica rade svojom rukom i plus rukotvorine Bosnafolklora. To je bilo kao muzej”, priča on.

No, kako bi se ipak spasio onaj mali broj preostalih autentičnih zanata i zanatlija koji rade svojom rukom, on smatra da bi ih trebalo zaštititi. Ističe kako je davno predlagao da se stari zanati subvencioniraju, oslobode svih davanja, da bi mogli da opstanu i budu atrakcija i turistička ponuda grada Sarajeva.

Na području Kantona Sarajevo od 1. do 15. juna, boravilo je ukupno 1655 domaćih i stranih gostiju, od čega je domaćih 923, a stranih 732, saopšteno je za RSE iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Inostrani gosti stigli su iz 48 zemalja svijeta, a najviše ih je bilo iz regije – Hrvatske (187), Srbije (185) i Crne Gore (93). Od ostalih zemalja, najviše je bilo gostiju iz Turske (43), Kine (38) i Njemačke (31).

By RadioSlobodnaEvropa

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ajla Delkić: Ponosni smo na našeg Elvira Klempića!

Predsjednica Savjetodavnog vijeća u Sjedinjenim Američkim Državama Ajla Delkić pozdravila je izjavu kandidata Demokrata za predsjednika …