Tuesday , June 2 2020
Home | Magazin | ‘Bosanski atlas ratnih zločina’: Suočiti se s prošlošću uvidom u činjenice
FOTO: Bosanski atlas ratnih zločina

‘Bosanski atlas ratnih zločina’: Suočiti se s prošlošću uvidom u činjenice

U Sarajevu je zvanično počela sa radom digitalna online platforma “Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995.” koji nudi podatke o događajima i svim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.

U Atlasu se mogu naći imena žrtava, mjesta zatočenja, masovnih grobnica, podaci o razaranjima, koji pružaju do sada najkompletniji uvid u stradanja u Bosni i Hercegovini, a s ciljem da se spriječe manipulacije žrtvama, ali i činjenicama.

“Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995.” predstavlja borbu za prošlost, odnosno za to hoće li se odnos prema njoj temeljiti činjenicama ili će se graditi manipulativan, politički i ideološki obojen mitski narativ”, kaže za Radio Slobodna Evropa njegov autor Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva.

HARI MATA HARI & VALENTINO – live in concert - TORONTO | MAY 15, 2020

Mirsad Tokača: 'Suočavanje s prošlošću, činjenicama'
Mirsad Tokača: ‘Suočavanje s prošlošću, činjenicama’

“Mi ovim pokušavamo razbiti sve te tendencije. Da imamo suočavanje s prošlošću na bazi nepobitnih i provjerljivih i dostupnih činjenica, jer oni koji manipuliraju činjenicama žele da zatvore pristupe i da građani ne mogu provjeriti o čemu se tu radi”, kaže Tokača.

Na online platformi dostupnoj preko stranice www.mnemos.ba mogu se naći imena, ali i okolnosti stradanja, te status oko 100.000 žrtava rata u Bosni i Hercegovini, ali i lokacije mjesta zatočenja, masovnih grobnica, ratnih masakara, razaranja kulturnih i vjerskih objekata.

Sve ovo propraćeno je odgovarajućom dokumentacijom, fotografijama, video zapisima, kao i sudskim presudama.

Tokača smatra kako je najveća vrijednost Atlasa to što daje kompletnu sliku, ne samo o žrtvama, već i karakteru rata i namjerama.

“Rat nikada ne donosi stradanje samo jednoj strani, ovo je zemlja u kojoj su stradali njeni građani”, ocjenjuje Tokača, te dodaje kako je suština objasniti karakter rata koji se vodio i protiv Bosne, protiv njene socijalne strukture, te odnosa.

“Ako vi imate niz Neretvu srušene sve mostove, vidite crtanje granice Velike Hrvatske i Velike Srbije. Ako vidite razaranje pravoslavne crkve u Mostaru i stavljanje eksploziva što je dio mog bosanskog identiteta, onda vidite da se taj identitet želi uništiti. Etničko čišćenje i pokušaji da se očiste prostori od drugog i nepoželjnog je nešto što je potpuno neprihvatljivo i što treba s gnušanjem odbaciti”, kaže Tokača.

Razumijevanje ‘običnih ljudi’

O Atlasu i podacima Tokača je upoznao i publiku u susjednim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, što je, kako kaže važno, jer se to i njih tiče, kako zbog njihove uloge u ratu, ali i iz ugla stradanja. Iznenađenje je kaže kada su ljudi shvatili da ovo nije priča iz samo jednog ugla.

“U Nišu je jedna žena iznenađeno rekla, pa ovdje su i Srbi. Ja sam rekao to su građani moje države najprije, pa tek onda Srbi. Ovdje se stvari guraju u tom pravcu – daj ti meni na primjer moju Bošnjačku istinu, a mene ne zanima ništa drugo. Ja sam Bošnjak, ja znam ko sam, ali me to ne sprječava da budem građanin ove zemlje. Mi smo i u Hrvatskoj i Srbiji naišli na razumijevanje običnih ljudi, bez obzira na neke provokacije, koji kada vide da je to jedan objektivan, provjerljiv pristup, da mogu ući i vidjeti šta se događa potpuno se percepcija mijenja”, navodi Tokača.

Praksa koju “Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995.” treba da potakne, kaže autor, je da zaslijepljenost, indoktriniranost i neznanje treba pretvoriti u aktivni pristup, te da se ljudi uključe u ono što se njih tiče i što jeste njihova prošlost, ali i obaveza stvaranja istorije, da mogu da dopune, koriguju i sugerišu na sve propuste kako bi se ispunio krajnji cilj – istina.

By RadioSlobodnaEvropa

Vaš komentar

ZIPA OVO

Suljagić: Svaki dan nuditi činjenice o genocidu, krećemo u širu online kampanju…

Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) prezentirali su rezultate istraživačkog projekta “Genocid …