Thursday , February 25 2021
Home | Magazin | Aktuelnosti | Hoće li izbori rastjerati tamne oblake na mostarskom nebu?
Stari most, Mostar
FOTO: Stari most, Mostar

Hoće li izbori rastjerati tamne oblake na mostarskom nebu?

Mostar kao jedini grad u Evropi koji je osam godina funkcionirao bez legalne gradske vlasti bez sumnje će 2020. godinu pamtiti kao najtežu.

Godina na izmaku u Mostaru je obilježena, kao i u cijelom svijetu, borbom protiv koronavirusa, ali i brojnim političkim prijeporima, kolapsom privrede i turizma, razotkrivanjem kriminala i protestima građana koji nedvojbeno 2020. godinu žele ispratiti i zaboraviti što prije.

Od marta, kada je u Mostaru zavladalo vanredno stanje zbog koronavirusa te je uvedena zabrana kretanja, a potom policijski sat, život građana se još uvijek nije normalizirao.


Pored života sa zaštitnim maskama i ograničenim kretanjima Mostar ponajviše pogađaju kolaps privrede i turizma, to što je veliki broj ljudi ostao bez posla te stvaranje teške socijalne slike.

Zabrana dolaska turista od kojih živi stara gradska jezgra Mostara je dovela do zatvaranja brojnih objekata, a prestao je raditi i Aerodrom Mostar koji je sada na rubu propasti.

Zbog teškog stanja su proteste organizirali turistički radnici i privrednici, ali i roditelji djece koja nemaju normalne uslove za nastavu, kao i studenti nezadovoljni stanjem na Sveučilištu u Mostar tražeći smanjenje školarina, nakon čega je protiv organizatora pokrenut i disciplinski postupak.

Pred kolapsom je i zdravstveni sistem, a članovi sindikata su, boreći se za bolje uslove rada, u ovoj godini prošli i sudski spor s Vladom HNK te ovu godinu ispraćaju u generalnom štrajku.

Protestovali su i mještani sjevernih prigradskih naselja tražeći izmještanje deponije Uborak koja, prema njihovim tvrdnjama, radi nelegalno i prijeti ekološkom katastrofom, a na samom početku 2020. godine je zbog njihove blokade te deponije intervenirala i specijalna policija MUP-a HNK.

Uz neke od navedenih teškoća koje su obilježile 2020. godinu u Mostaru razotkriven je niz malverzacija i kriminalnih radnji.

Šok za građane Mostara, ali i šire regije bio je i kada su aktivisti otkrili tone kancerogenog mulja na prečistačima mostarskih kolektora za koje se već vežu brojne afere o pronevjeri koje su tokom 2020. godine uzdrmale i međunarodnu scenu. Kraljevina Švedska koja je investirala milione maraka u taj projekt je tažila je izvješće i pravdanje sredstava, što mostarske vlasti nisu dostavile, a potom je otkazala sva daljnja ulaganja u Mostar. Pronevjere novca u JP Vodovod, koje je nosilac tog projekta, razotkrili su revizori Federacije BiH, ali finansijska policija tamo prema sadašnjim saznanjima još nije ulazila.

Međutim Finansijska policija FBiH je razotkrila kriminal u Mostarskom Aluminiju težak oko 205 miliona KM, za šta se tereti šest osoba koje su rukovodile nekadašnjim gigantom koji je gašenjem godinu ranije bez posla ostavio 900 radnika.

Zbog teškog pada privrede i turizma u Mostaru se tokom 2020. godine znatno povećao broj gladnih osoba, ali i onih koje su u borbi za opstanak otišle preko granica napuštajući rodni grad.

Mostar je zbog cjelokupnog stanja okarakteriziran kao grad apatije s vidnim kolapsom na svim poljima, poznat je kao “grad slučaj” koji je neuređen, prljav i nefunkcionalan.

Svijetla tačka koja bi mogla rastjerati tamne oblake iznad Mostara ukazala se u 2020. godini na osnovu tužbe Mostarke Irme Baralije i presude Suda u Strazburu da se izbori u Mostaru nakon 12 godina moraju održati, kada je postignut sporazum između lidera SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a Dragana Čovića, kojim je omogućeno održavanje izbora.

Nakon brojnih peripetija izbori su održani 20. decembra, ali brojanje glasova i pojave sumnji u regularnost rezultata izbora te podizanje nacionalnih tenzija su nova noćna mora u podsljednjim danima 2020. godine za sve građane Mostara.

Međutim činjenica da su izbori održani i da će najveći hercegovački grad u 2021. godini konačno imati gradsko vijeće i legalnu vlast mnogima je razlog za optimizam i nadu da će se stanje u Mostaru postepeno normalizirati i da on više neće biti “grad slučaj”, nego grad koji je orijentiran evropskim vrijednostima.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Učenje maternjeg jezika

Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika

Bosanski jezik je bio, jeste i ostat će ključna dimenzija države Bosne i Hercegovine. On …