Tuesday , April 7 2020
Home | Magazin | Aktuelnosti | Je li i šta je pozitivno donijela korona?
FOTO: All for one - one for all

Je li i šta je pozitivno donijela korona?

U poplavi negativnih natpisa o coroni trebalo bi pogledati i drugu stranu te crne medalje…

Piše: Zahid Ćatić

Njeno veličanstvo korona zasjenila je sve druge medijske ličnosti, pa čak i Trumpa čija je nametljivost medijima pala u sjenu sve respektabilnije korone.

Mrakovic-Meat-Toronto

U poplavi negativnih natpisa o coroni trebalo bi pogledati i drugu stranu te crne medalje. Ništa što je negativno napisano o toj epidemiji vjerovatno nije pretjerano, sa ponekim izuzecima.

Ali ima li išta pozitivno u ovom ratu protiv nevidljivog neprijatelja? IMA!

– Svijet se ujedinio u ovom ratu, pa su svi drugi ratovi postali manje bitni. Možda moćnici shvate da su ostali ratovi besmisleni pa ih prestanu voditi zauvijek.

– Konačno smo shvatili da su svi resursi iscrpni, čak i kod najbogatijih. Pored medicinskih tu spadaju i drugi resursi: kućne potrepštine, tehnička sredstva itd. Ljudski resursi.

– Konačno smo shvatili da je čovjek važniji od gospodina profita. Pred naletom nevidljivog neprijatelja zaustavili su se avioni, zatvaraju se tvornice, škole, shopping centri… Možda se moćnici ne bi brinuli o tuđim žrtvama, ali ovdje i sami mogu biti žrtve. Eh, to je onda nešto drugo!

– Konačno su svi shvatili da je zdravlje važnije od bogatstva. Novcem možeš svašta kupiti, ali ne možeš zdravlje.

– Korona je pravedna na svoj surovi način: niko nije siguran bez obzira na moć, slavu, bogatstvo, porijeklo, veze i kontakte…. Čak i velika Angela Merkel mora u karantin. Angela je pozitivna na razne načine – i kao čovjek i kao političar – ali nije željela biti pozitivna u ovom testiranju.

– Valjda je sad svima jasno da su i veliki postali mali pred gosp. Koronom

– Valjda ćemo shvatiti da treba zamoliti prirodu da nam oprosti što smo je bezobzirno iskorištavali i uništavali. Pri tome se nismo obazirali na nalaze i dokaze naučnika da smo na putu da sami sebe uništimo ako ne počnemo misliti na iscrpljivost izvora jureći gospodina profita. Molba će nam biti uvažena ako promijenimo ponašanje inače slijede nove kazne.

– Sad smo uvidjeli da zagađeni gradovi dobiše čistiji zrak kad su stali automobili i avioni. Još kad bi prestali ložiti ugalj, dokazali bi prirodi da smo lekciju o iscrpljivosti izvora shvatili ozbiljno. Naravno da avioni i automobili ne mogu stajati u nedogled, ali mogu preći na pametniju energiju i može se smanjiti njihovo korištenje. Malo ko bi pristao da svog limenog ljubimca parkira pa krene pješke ili zajaše biciklo, ali sad se vidi da je to dobra alternativa.

– Jureći za profitom radije smo uvozili životne namirnice nego proizvodili na vlastitim njivama. Sad vidimo da kad se granice zatvore i nema protoka roba, a postojeće zalihe su ograničene, postaje jasno da bi bilo pametnije uzgajati zdravu hranu na našim njivama pa neka nas i košta malo više. Koliko zagade kamioni prirodu prevozeći namirnice iz dalekih zemalja, a moglo se proizvesti tu pored kuće. Neka nama kamiona i kamiondžija, ali neka prevoze ono što se ne može proizvesti ovdje.

– Mnogi su zaboravili svoje starije, ali nas gosp. Korona opominje da oni iznenada mogu nestati, a da smo i mi sve stariji pa ćemo doći na red – možda i prije nego što smo planirali. Hoćemo li zamoliti naše stare da nam oproste? Oprostiće oni jer su naši, ali šta oprost znači ako se ništa među nama ne promijeni.

– Mnogi roditelji nisu shvatili šta znači biti roditelj nego su se bavili ”svojim poslom”, npr. Facebook, Instagram, igrice na internetu itd. Zaboravili na odgoj vlastite djece nego i njima gurnuli u ruke ”pametne” telefone, tablete… Da li je to bilo baš pametno? Sad kada djeca ne mogu vani niti u školu oni nemaju načina da ih smire, utješe, angažuju na nečemu kreativnom. Opet im gurnu u ruke te ”pametne” telefone i tablete da ih zabave. Gdje je tu razgovor među njima, gdje je zajednička igra bez tehničkih pomagala, gdje je emoconalna veza među njima, gdje je razgovor o budućim planovima…? Ima li kakva lijepa knjiga da se pročita pa zajednički proanalizira i izvuku pouke? Napravili od djece robote pa se čude sto su im djeca osorna na svaku primjedbu na njihovo ponašanje. Neka nama interneta, pametnih telefona i kompjutera, ali da ih razumno koristimo. Šta bi sad bez interneta u situaciji kada smo izolirani?

Kako izolaciju iskoristiti na pozitivan način?

Zastani na trenutak, udahni duboko, saberi misli, preispitaj sebe, razmisli šta možeš, a šta ne možeš promijeniti. Ne troši energiju na ono što ne možeš promijeniti. Puno toga možeš promijeniti iako ti se u napadu panike čini da ne možeš ništa.
Možeš prestati pušiti ako pušiš. Kineski doktori su utvrdili da pušač ima 14 puta teže posljedice ako primi koronu, u poređenju sa nepušačem. Je li ti to dovoljan dokaz da uzimaš otrov? Smanjivanje ne pomaže jer koliko god uzimaš otrova, ne dozvoljavaš već nagomilanom otrovu da izađe napolje. Zdrava pluća prežive koronu. Pušenjem truješ i dijete, zagađuješ okolinu… Dijete se tvojim pušenjem navikne na nikotin i posegne za cigaretom čim mu se pruži prilika. Tako si zatrovao i vlastito dijete, a tvrdiš da to dijete voliš najviše na svijetu.

Možeš preispitati odnos prema tvojim roditeljima i drugim starijim osobama. I ti ćeš ostariti brže nego što misliš. Učini starijima u ovoj situaciji ono što želiš da tebi tvoji učine kad ostariš.

Pogledaj to tvoje dijete ili djecu ako ih imaš više. Šta je to što je u odgoju moglo biti bolje? Koliko si puta poljupcem nagradila/nagradio tvoje dijete za nešto što je dijete uradilo na pravi način? Ti poljupci se duboko urežu u psihu djeteta na najbolji način i stimulišu dijete da bude još bolje i kreativnije. A kad dijete uradi i nešto što ne valja shvati to kao dječiju igru, kao eksperiment dokle smije ići. Djeca su po prirodi radoznala, to su istraživači koji vlastitim iskustvom uče gdje su granice. Postavi te granice razgovorom umjesto šipke. Naučnici mnogih zemalja su dokazali da udaranje djece ne pomaže u odgoju nego uči djecu da je normalno tući slabijeg od sebe pa mnogi to rade kad odrastu. Sad možeš, ako nisi ranije, započeti razgovor sa tvojim djetetom koliko god godina ima to dijete. Djeca već od treće godine imaju dovoljno razvijen mozak da shvataju pozitivan razgovor na pozitivan način. Možda ćeš reći da je prekasno razgovarati sa nekim ko već ima 15 godina i odbija razgovor. Ako odbija razgovor, to je tvoja greška jer nisi koristila/koristio razgovor u djetetovom odgoju. Napregni se na pozitivan način da dijete uvučeš u razgovor o onome o čemu dijete hoće razgovarati u tom momentu, pa onda korak po korak. Postavi se kao prijatelj – a ne kao naredbodavac.

Vrijeme je za kreativnost, a ne pasivnost. Ako si u izolaciji fizički, nije mozgu zabranjeno da misli, kreativno misli. Svaki problem je prilika za inovaciju. Zamisli da niko nije izmislio internet! Svi poznati patenti do kojih je čovjek došao kroz historiju nastali su tako što je neko dobio problem pa ga pokušao riješiti. I kliker proradio, lampica se upalila. Okupi tvoje najbliže pa otvori diskusiju o tome šta sad možemo uraditi. Ako čekaš da to neko drugi uradi, a taj isto čeka da to neko drugi uradi onda ništa od toga. Uključite i djecu u to. Djeca imaju fantastične prijedloge kada im se sa povjerenjem pruži šansa da to pokažu. Ne potcjenjujte dječije prijedloge kakvi god oni bili. Umjesto toga usvojite najbolji prijedlog kao prijedlog broj jedan, koji ćete ovog momenta sprovesti, a one parkirajte u neku ladicu da sačekaju. Kreativnost nema granica, to je proces koji, kada se jednom otvori, ima efekat koji ima grudva snijega koja se počne kotrljati nizbrdo pa naraste do snješka bijelića. Svaka promjena u kući, u rasporedu namještaja, u promjeni zavjesa, u novom načinu pripreme hrane, u pronalaženju najbolje knjige ili stihova na internetu ili poučne pjesme sa dobrom porukom su također inovacije. Pretvorite porodicu u istraživače sa zadatkom da svako pronađe nešto interesantno i preporuči ili prepriča ostalima. Zainteresujte dijete da traga za svojim budućim zanimanjem. Motivišite ih. Pričajte rado o uspješnim istraživačima, sportistima, piscima, humanim ljudima, privrednicima, pjevačima, nobelovcima itd. To su idoli koji privlače pažnju i motivišu mlade. Izgubljena nada vodi depresiji u svakoj generaciji.

Otvori diskusiju o zaštiti prirode i resursa. Resursa je sve manje, a ljudi sve više. Osim toga, raspodjela resursa je nepravedna. Jedan mali broj moćnih i bogatih kontrolišu daleko najveći dio resursa. I još uvijek im nije dosta. Ne možeš iz kućne izolacije promijeniti svijet, ali možeš ukazati na anomalije koje opterećuju ljudsku civilizaciju. Za to postoji internet i socijalni mediji. Što više ljudi to učini, to će glas biti sve jači. Možeš početi od sebe. Koliko puta si bacio/bacila višak hrane koji bi nekome dobro došao? Koliko puta si nepotrebno prolijevao pitku vodu koju žele stotine miliona ljudi? Koliko puta si kupio/kupila najlon vrećicu koja ti nije trebala? Koliko puta si autom išao/išla po hranu u prodavnicu koja je udaljena samo kilometar? Mnogi lože ugalj najgore kvalitete da bi uštedjeti neku kintu koju onda potroše na luksuz. Je li moglo drugačije? Hoćemo li, kada ovaj belaj prođe, nastaviti po starom ili ćemo se promijeniti pa i drugima pokazati da je promjena neophodna i korisna zbog naše djece? Podržite mladu i hrabru Gretu Thunberg u borbi za spas planete Zemlje jer drugu planetu nemamo.

Hoćemo li zauvijek tolerisati političare koji insistiraju na razlikama, umjesto da se zajednički bore za bolju budućnost mlađih generacija? Hoćemo li prihvatati blokade kao dio naše svakodnevice ili ćemo tražiti puteve integracije sa modernim svijetom? Hoćemo li nijemo gledati kako se cijele porodice iseljavaju u demokratski svijet umjesto da im omogućimo tu demokratiju u domovini i vratimo nadu u bolju budućnost. Ovdje najviše možemo uraditi. Odmah će neko reći: šta ja kao jedinka mogu promijeniti. Da sve podsjetim na izreku velikog vođe Nelsona Mandele koji je na to rekao: ”Onaj ko misli da jedinka ne može ništa promijeniti – taj nikada nije imao komarca u spavaćoj sobi. Izađi na izbore i glasaj za onoga ko ti se dopada ili ko je najmanje loš, ako misliš da ti se niko ne dopada 100%. Ko ne izađe na izbore, glasao je za pobjednika ma ko taj bio”.

Eto, ja u izolaciji odvojih nekoliko sati da ovo napišem pa ako ti se dopada podijeli dalje, a ako ti se ne dopada onda ja prihvatam tvoje demokratsko pravo na drugačije mišljenje.

Autor teksta je Zahid Ćatić, rođen u Rogatici. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je u “Bratstvo Novi Travik” (BNT), a u Švedsku, u kojoj danas živi, sa porodicom je otišao 1992. Uprkos nepoznavanju jezika, već 1995. je objavio set knjiga za poduzetnike napisan na laganom švedskom jeziku, što je nedostajalo švedskom tržištu. U svojoj struci, ekonomiji, radio je do penzije, ali i dalje je aktivan u svojoj firmi i u pomaganju drugim firmama da se snađu u “košmaru raznih propisa”. Zahid ima 50 klijenata, a preko 40 ih je porijeklom iz BiH.

By MojaBiH

Vaš komentar

ZIPA OVO

Mostar kakvog do sada niste vidjeli/ FOTO

Građani Mostara pridržavaju se mjera koje su ranije usljed pandemije koronavirusa donijeli krizni štabovi civilne …