Sunday , February 23 2020
Home | Magazin | Kultura | Kako su se “razišli” Jasmila Žbanić i ratni prevodioc Hasan Nuhanović na filmu o genocidu u Srebrenici
FOTO: Jasmila Žbanić i Hasan Nuhanović

Kako su se “razišli” Jasmila Žbanić i ratni prevodioc Hasan Nuhanović na filmu o genocidu u Srebrenici

Realizacija filma “Kuda ideš, Aida?”, najnovijeg ostvarenja nagrađivane bh. rediteljice Jasmile Žbanić koje je trenutno u postprodukciji, odgađana je nekoliko puta i obilježena brojnim prepirkama i opstrukcijama. Posljednju u nizu predstavlja javni istup Hasana Nuhanovića, ratnog prevodioca u UN-ovoj bazi u Srebrenici, prema čijoj je knjizi nastao scenarij za ovaj film.

Da je Hasan Nuhanović nezadovoljan scenarijem Jasmile Žbanić i načinom na koji će ova priča biti ekranizovana pričalo se u filmskim kuloarima i prije nego je film “Kuda ideš, Aida?” snimljen. U potresnoj ispovijesti koju je objavio na svom Facebook profilu Nuhanović je naveo da je čekao da Jasmila završi snimanje filma kako niko ne bi mogao tvrditi da je na bilo koji način opstruisao ovaj filmski projekt.

Priča o saradnji

Mrakovic-Meat-Toronto

Dalje je ispričao kako je došlo do saradnje s produkcijskom kućom Deblokada koja je 2012. godine otkupila autorska prava na njegovu knjigu “Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici” na tri godine te je opisao kako je nastajao scenarij za film Jasmile Žbanić o genocidu u Srebrenici.

Nuhanović je imao ulogu savjetnika na scenariju, a u narednom periodu Jasmila je napisala tri verzije scenarija, no nije mu odgovarala nijedna. Prema njegovim navodima, prva verzija scenarija bila je fikcija, dok je druga verzija scenarija bila bolja, ali je i dalje sadržavala brojne dijelove koji nikakve veze nemaju sa stvarnim likovima i događajima, a s kojima se on nikada ne bi složio.

“Najgora od svih bila je ona da sam ja svoje roditelje i brata, i to uz pomoć Holanđana, prošvercovao u bazu UN-a naočigled hiljada izbjeglica u Potočarima, svi posmatraju taj čin, ostaju izvan kapije baze i viču: ‘A mi, a mi – plaču i zapomažu’. Znači, ja sam u toj sceni negativac, možda čak gori i od četnika i od Holanđana. A uopšte nije bilo tako. U mojoj knjizi piše kako je bilo. Pitao sam je zašto je promijenila činjenice u ovoj sceni, a ona je rekla da je ovako bolje za film. To je samo jedan detalj iz jedne scene gdje ona mene i moju porodicu prikazuje na način koji uopšte ne ogovara onome što se dogodilo u realnosti jula 1995. godine”, naveo je Nuhanović.

Na trećoj verziji scenarija radili su 2017. godine, no ni s ovom verzijom Nuhanović nije bio saglasan. Nakon toga je napisao svoju verziju scenarija koja nije prihvaćena.

Obavijest o prekidu saradnje

“U jednoj od posljednjih e-mail poruka koje sam dobio od Damira Ibrahimovića piše: ‘…ti i tvoja porodica nećete biti predmet novog scenarija… to će biti jedna žena…’ Iako mi nije bilo jednostavno prihvatiti činjenicu da Jasmila i Damir nijednom riječi nisu komentarisali scenarij/predložak koji sam im poslao, baš kao da im ništa nisam poslao, ja sam ovaj e-mail od Damira Ibrahimovića ipak prihvatio s olakšanjem. Dakle, zaključio sam – uredu, oni nastavljaju realizaciju filmskog projekta, ali barem neće ‘dirati’ moju porodicu i mene”, naveo je.

No, ubrzo nakon toga saznao je da je Jasmilin film o ženi koja radi kao prevodilac UN-a. Ni s ovim se Nuhanović ne slaže jer, ističe, takva žena u stvarnosti nije postojala.

“Taj posao su radili muškarci kao što smo ja i Emir Suljagić (i još 6-7 muškaraca zvanično zaposlenih ugovorom kod UN-a, da sad ne nabrajam njihova imena). Dakle, i dalje se radi o mojoj četveročlanoj porodici, samo što su Jasmila i Damir ulogu prevodica sad prebacili sa sina na majku, valjda nadajući se da će na taj način izbjeći konfrontaciju sa mnom. Ovom intervencijom da prebace ulogu prevodioca sa sina na majku Jasmila i Damir se nisu dovoljno udaljili od priče moje porodice. A možda ja tu griješim – možda se zaista jesu udaljili od priče moje porodice. Ja tu, koliko god htio, ne mogu biti objektivan. Ako se ispostavi da jesu, nakon što se film prikaže, ja povlačim sve ove tvrdnje o povredi mojih prava kao jedinog preživjelog porodice Nuhanović”, poručio je Nuhanović.

Stav produkcijske kuće Deblokada

U međuvremenu smo kontaktirali i Jasmilu Žbanić koja trenutno radi na montaži filma u Berlinu, odgovorila je da je film “Kuda ideš, Aida?” umjetnički iskaz o srebreničkom genocidu, ističući kako ničija prava nisu povrijedili.

“Glavni lik Aida nije postojala u stvarnosti. Pričajući priču o historijskom događaju preko kreiranog dramskog lika, želimo da govorimo o svim žrtvama ovog jezivog ratnog zločina, a da istovremeno zaštitimo privatnost stvarnih pojedinačnih žrtava. Naš film nije rekonstrukcija stradanja nijedne stvarne žrtve, to nije dokumentarac o pojedincima. Ničija prava ni na koji način nismo povrijedili”, navela je.

Dodala je kako je autorska ekipa ovog filma prilikom priprema istražila mnogo materijala: svjedočenja, knjige, sudske dokumente, razgovarala s mnogim ljudima.

“Put od prvih ideja do krajnjeg rezultata u kreiranju igranog filma je dug i složen. Najčešće se krajnji rezultat – završen film, bitno razlikuje od početnih elemenata. To je priroda stvaralačkog procesa. Ovaj film nije priča o pojedincu. ‘Quo vadis, Aida?’ govori o ubijenim Bošnjacima i o desetinama hiljada bošnjačkih žrtava koje su preživjele i ostale trajno obilježene srebreničkim genocidom”, poručila je.

Žbanić smatra da se nijedan film, nijedan roman, nijedna slika i ništa ne može porediti s jedinstvenim iskustvom svakog preživjelog pojedinca.

“Lične tragedije su neizrecive. Ovo je film o kolektivnoj tragediji. Nadamo se da će ovaj film doprinijeti da se nikada ne zaboravi srebrenički genocid, kao što je ‘Grbavica’ doprinijela da se nikada ne zaborave ratni zločini silovanja. Esma, glavna junakinja ‘Grbavice’ je kreiran dramski lik, a mnoge silovane žene u njoj su vidjele svoju sudbinu. Tako i u filmu ‘Quo vadis, Aida?’, dramski lik Aida predstavlja sve žene koje su bile prisiljene rastati se od svojih najmilijih. Ima mnogo načina da se ispriča filmska priča o srebreničkom genocidu. Ovo je samo jedna priča”, zaključili su iz produkcijske kuće Deblokada za Klix.ba.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Bh. dijaspora ujedinila snage u Beču, podršku im dao i ambasador Kemal Kozarić

Više od 150 uspješnih Bosanaca i Hercegovaca iz Austrije, Danske, Njemačke, Švedske i BiH okupilo …