Thursday , May 13 2021
Home | Biznis | Mladi Mostarac Mirza Redžović oživljava skoro izumrli zanat kujundžije

Mladi Mostarac Mirza Redžović oživljava skoro izumrli zanat kujundžije

Mirza Redžović (31) iz Mostara jedan je od najmlađih kujundžija hercegovačkog kraja koji čuva i njeguje stari zanat izrade bakroreza. U srcu stare jezgre grada na Neretvi svojim bakrorezima sa motivima Starog mosta i plodovima Hercegovine Redžović plijeni pažnju domaćih i stranih turista.

Kujundžiju u sebi, kako je ispričao, Redžović je otkrio sasvim slučajno, još dok je bio školarac, gledajući Azera Badžaka iz stare mostarske porodice poznatih zanatlija, dok stvara umjetnost kujući bakar.

“Za vrijeme školskog raspusta još 2000. godine sam počeo u starom gradu kao trgovac raditi sezonski posao za džeparca”, priča sada već poznati kujundžija koji ni sanjati tada nije mogao da će mu zanat kojem se potajno divio, gledajući kako kaže “vrsnog majstora dok stvara umjetnost od bakra”, promijeniti život i donijeti poslovni uspjeh.

Sve je ističe Redžović počelo sa otvaranjem obnovljenog Starog mosta 2004. godine, kada su počeli dolaziti turisti u stari grad i kada je počeo cvjetati posao ugostiteljima i trgovcima, ali i već skoro zaboravljenim zanatlijama. Udaranje čekića po bakrenoj ploči kod Badžakovih svakodnevno se čulo, a želju za takvim radom kod mladog Redžovića vrsni majstor je primijetio, te ga ohrabrio da mu se u tom pozivu pridruži.

REKLAMA

“Azer Badžak je čovjek koji me ovom poslu naučio”, s ponosom je kazao Redžović ne krijući zahvalnost čovjeku i vremenu koji su utjecali na njegov životni put. Izučiti zanat, kako tvrdi Redžović nije bilo lako, ali trud se u konačnici isplatio, te da vrijeme vrati unatrag opet bi zanat kujundžije on izabrao.

“Do prvog uspješnog bakroreza ni sam ne znam koliko sam uništio bakrenih ploča”, priznaje mladi mostarski kujundžija, koji više od deset godina živi isključivo od izrade bakroreza. U početku je svaki rad bilježio, a sad kaže ni broja svojim bakrorezima kojih ima diljem svijeta ni sam ne zna.

“Ovo je moj posao i moj poziv od kojeg živim i u kojem apsolutno uživam” priznao je mladi kujundžija koji se ne sjeća dana bez urađenog bakroreza. Za najmanju sliku u bakru koja je veličine 20 sa 20 centimetara kako kaže treba četiri do pet sati intenzivnog rada.

No, za vrijeme turističke sezone broj prodanih daleko je iznad toga, pa glavni posao pravi u zimskom razdoblju kako bi zadovoljio potrebe potražnje. Nije rijetkost Redžoviću ni da radi po narudžbama, pa se tako njegova unikatna djela poput Slovenskog zmaja u Ljubljani, te starog grada i ibrika koji su naručeni iz Švicarske mogu naći diljem svijeta. Kovanje bakrenih ploča kaže Redžović je specifičan i iznimno zahtjevan posao jer nema gumice za eventualne greške, pa je svaki rad značajan i dragocjen, a tvrdi on stranci to cijene.

Motivi Starog mosta sa detaljima stare gradske jezgre kako kaže uz plodove Hercegovine su najtraženiji, a najčešći kupci su Japanci i Korejanci koji ga za vrijeme rada, priznaje on, čak i nerijetko fotografiraju.

“Japanci i Koreanci izuzetno cijene ručni rad i uživaju gledati proces nastajanja slike u bakru. Bilo je situacija da u turisti željeli gledati kako kujem bakrenu ploču, fotografirati sve to i kupiti ne završeno djelo te platiti po punoj cijeni govoreći da je to za njih nešto posebno”, istakao je Redžović, jedan od najmlađih mostarskih kujundžija kao i to da je ovo unosan posao koji za ništa ne želi mijenjati, uvjeren da će ga raditi uspješno do kraja života.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Na biznis forumu bh. dijaspore najavljene investicije i pokretanje proizvodnje u BiH

Na sedmom po redu biznis forumu bh. dijaspore koji je održan početkom mjeseca aprila najavljene …