Saturday , October 24 2020
Home | Magazin | Kultura | Na današnji dan rođen Mak Dizdar: Pjesnik kulture, umjetnosti i ljepote
FOTO: Mak Dizdar

Na današnji dan rođen Mak Dizdar: Pjesnik kulture, umjetnosti i ljepote

Na današnji dan rođen je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog vijeka.

Mak Dizdar, rođenim imenom Mehmedalija rođen je 17. oktobra 1917. godine u historijskom gradiću Stocu, u “donjoj Hercegovini”, gradu izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života.

Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, a u književnost ulazi još kao gimnazijalac. Svoje radove je počeo potpisivati pseudonimom Mak, koji će, i privatno i službeno, koristiti do kraja života.


“Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.” – Mak Dizdar.

Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.

Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Radio je i kao urednik u Tanjugu. Zatim osniva “Seljačku knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

U međuvremenu, vraća se književnom radu i objavljuje prije svega pjesme, ali i nekoliko pripovijetki u onovremenoj periodici. U časopisu Život 1954. godine objavljuje prekretno važnu poemu Plivačica, koju će potom, u nešto drugačijoj verziji, objaviti i kao zasebno izdanje, u vlastitoj nakladi (1954). Iako materijalno nezbrinut nakon gubitka posla, od kraja pedesetih godina 20. st. pa nadalje sve intenzivnije piše i objavljuje niz knjiga poezije: poemu Povratak (1958) te pjesničke zbirke Okrutnosti kruga (1960), Koljena za Madonu (1963), Minijature (1965) i Ostrva (1966).

Kao rezultat više od jednog desetljeća dugog kreativnog i istraživačkog procesa, konačno objavljuje Kameni spavač (1966), koji se smatra krunom njegova sveukupnog književnog stvaralaštva i jednim od temeljnih ostvarenja književnosti Bosne i Hercegovine. Sa ovom zbirkom Mak je težio da kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima.

Mak je u godini svoje smrti objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, koja je sadržala istoimenu pjesmu čime se istinski proslavio kao pjesnik, a ovu pjesmu europska kritika imenovala je “europskom pjesmom”.

Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.

Potomci Maka Dizdara okupljeni oko Fondacije Mak Dizdar odlučili su ispuniti njegovu želju i stvoriti Makovu hižu, muzejsko-galerijski centar posvećen njegovom životu i djelu.

Makova hiža nije rodna kuća ni grob Maka Dizdara, nego je zamišljena kao nešto suptilnije: mjesto na kojem boravi Makov duh, koji ovdje živi u njegovim rukopisima, u njegovim knjigama i bilješkama, ali i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. Osim toga, Makova hiža je zbog Makovog odnosa prema stećcima, ujedno i dom umjetnosti stećaka. Ne samo u znanstvenom obliku, kroz literaturu o stećcima i srednjovjekovnoj Bosni u biblioteci Makove hiže, već i kroz umjetnost inspiriranu ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim gromadama. Jer, kao što je i Mak svojim djelom nastojao dokazati, stećci nisu samo povijesni kuriozitet, već i umjetnička i literarna djela. Širenje svijesti o toj činjenici jedan je od glavnih zadataka što ih je sebi postavila Fondacija i njen stolački centar, Makova hiža.

Jezgru Makove hiže čini spomen-soba u kojoj je izložena kolekcija Makovih originalnih rukopisa, knjiga sa bilješkama, dokumenata, fotografija i nekoliko Makovih portreta autora Maria Mikulića, Mirze Ibrahimpašića, Magdalene Nuneske i drugih. 

By Pressmedia.ba

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ajla Delkić: Ponosni smo na našeg Elvira Klempića!

Predsjednica Savjetodavnog vijeća u Sjedinjenim Američkim Državama Ajla Delkić pozdravila je izjavu kandidata Demokrata za predsjednika …