Saturday , October 24 2020
Home | Magazin | Peti FAM Trip: Prošetajte kroz Stolac, Ravno i Neum – Saznajte više o našoj bogatoj kulturno-istorijskoj baštini/ VIDEO
FOTO: Stolac

Peti FAM Trip: Prošetajte kroz Stolac, Ravno i Neum – Saznajte više o našoj bogatoj kulturno-istorijskoj baštini/ VIDEO

Sa pete FAM trip „Odmori u BiH” novinarske ekspedicije koja je ovaj put obišla opštinu Ravno, Neum i Stolac, a sve u svrhu promocije turističkog potencijala naše države, novinar Buka magazina donosi nam svoje utiske. Putovanje je realizovano uz podršku Organizacije Evropska Unija u BiH.

Iako je kraj ljeta i jesen pravi svoje prve korake to za Hercegovinu ne važi, jer dolaskom na Popovo polje na kojem leži opština Ravno i istoimeni najmanji grad u BiH najtoplije godišnje doba kao da je tek počelo. Domaćini su nas dočekali na mjestu gdje se nalazila nekadašnja vozna stanica u koju je pristajao legendarni Ćiro. Danas je stanica pretvorena u luksuzni hotel. U bašti hotelskog restorana pijuckali smo svoja osvježavajuća pića i ćaskali sa domaćinima iz turističke organizacije. Hlad nam je pravila vinova loza, a pirkanje vjetra pružao osjećaj duboke kontemplacije. Na trenutak smo imali osjećaj da je vrijeme stalo i misli su nas odvele na početak prošloga vijeka kada je parna lokomotiva dominirala hercegovačkom ravnicom i bajkovitim planinskim kamenitim vrletima koje su spokojno ležale ispred nas. Tu ravnicu nekada su sjekle Ćirine šine povezivajući Zapadnu Hercegovinu sa Evropom i Evropu sa Hercegovinom.

Nedaleko od gradića Ravno nalazi se naselje Zavala i brdo Ostrog, uzvišenje na kojem je smješten pravoslavni manastir Vavedenja Presvete Bogorodice. Ovaj manastir sagrađen u 13. vijeku nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, a sastoji od: crkve sa zvonikom, podzida sa pristupnim tunelom i terasom, novog konaka, čatrnje, stare škole i pećine isposnice. Prvi zapisani trag o manastiru datira iz 1514. godine, a u njemu je Sveti Vasilije Ostroški započeo svoj monaški život.

REKLAMA

This image has an empty alt attribute; its file name is Manastir%20Zavala.png

Zavala je interesantna i po tome što se u okviru tog naselja nalazi čuvena pećina Vjetrenica, a ime ove špilje dovoljno govori o korijenu njenog imena. Na ulazu u Vjetrenicu izbijaju jaki vjetrovi i čovjek ulazeći u špilju ima osjećaj kao da je ispred ventilatora ogromnog klima uređaja, zato se čak i usred najvećih vrućina preporučuje da se prilikom posjete ovoj prirodnoj nastambi dobro odjenete. Iznad pećine postoje duboke pukotine koje proizvode strujanje vazduha jer tokom ljeta kroz njih ulazi topao vazduh koji se hladi i prodire ka glavnom ulazu pećine. Vjetrova nema za vrijeme zime kada snježni smetovi zatrpaju otvore. Na nekim mjestima pećinski tuneli su jako niski, pa je obavezno nošenje zaštitne kacige. Vjetrenica je dom za oko dvije stotine životinjskih vrsta, a najpoznatija od njih je rijetka čovječija ribica. Špilja je hidrološki aktivan protočni speleološki objekt sa četiri vodena toka, te više desetaka manjih periodičnih tokova s podzemnim jezerima. U njoj su istraživači, speleolozi, pronašli ostatke prastarog geparda koji se u kamenom dobu pentrao po hercegovačkim vrletima i kršu, a čak je trideset i sedam životinjskih vrsta prvi put pronađeno i opisano u Vjetrenici. Sve kanale u pećini otkrio je češki speleolog i paleontolog Karel Absolon u periodu od 1912. do 1914. godine. O ovoj pećini više detalja posjetitelji mogu da saznaju i u biospeleološkom muzeju, prvom muzeju ovog tipa u svijetu koji je u Zavali otvoren prije četiri godine.

This image has an empty alt attribute; its file name is Vjetrenica%20pec%CC%81ina.jpg

Osim kultirno-istorijskih zanimljivosti koje pruža ovo mjestašce posjetioci sela Zavala mogu da uživaju i u sjajnim gastonimskim specijalitetima, sjajnim vinima i domaćim sokovima koje mogu kušati u odličnom ugostiteljskom objektu udaljenom samo par stotina metara od Vjetrenice. Zaljubljenicima biciklizma dostupni su bajkovi na kojima mogu da obilaze i istražuju kulturno-istorijsku baštinu ovog kraja i uživaju u predivnim hercegovačkim krajolicima. Domaćini bicikle posuđuju besplatno.

Nakon Zavale put nas je odveo u bosanskohercegovački grad na moru – Neum. Turistička ponuda ovoga grada je odlična, hoteli i apartmani su na zavidnom nivou, i iako se turistička sezona približila kraju to nas nije omelo da uživamo u ljepotama našeg primorja. Za one koji ne vole gužvu i buku čak je i preporučljivo da ovaj grad posjete u septembru. Nakon cjelodnevnog obilaska hercegovačkih kulturno-istorijskih i prirodnih ljepota dobro nam je došlo brčkanje u toplom Jadranu i večernja lagana šetnja uz obalu mora. Sutradan ujutro svježi i odmorni krenuli smo prema gradu Stolac.

Stolac se nalazi na području koje ima najdužu istoriju gradskog života u Bosni i Hercegovini, a materijalni tragovi ukazuju na urbani način života unazad četiri hiljade godina. Kroz Stolac protiče modra rijeka Bregava, a na uzvišenju iznad grada nalazi se starogradska tvrđava Vidoška sagrađena u 14. vijeku. Ovaj ogromni objekat je u srednjem vijeku bio gotovo neosvojiv. Stari grad je u 17. stoljeću sa svojih trinaest kula bio najutvrđenije naselje u Hercegovini. Unutar tvrđave postoje bunari, ostaci stambenih objekata, stepeništa, kule, topovske platforme i temelji starih vjerskih objekata. Vidoška se prostire na oko 20.000 kvadratih metara, a pogled sa ovog utvrđenja je fascinantan i cijelo Vidovo polje na kojem leži Stolac posmatrač ima kao na dlanu. Interesanta manifestacija koja se održava u ovoj tvrđavi jeste srednjovjekovni sajam “Stolačka tarča” na kojem su razni događaji poput: viteških borbi u srednjovjekovim uniformama i sa mačevima, buzdovanima, toljagama, štitovima i ostalim oružjem, rekonstrukcija suđenja zatvorenicima, razne radionice poput streličarstva i izrade predmeta od keramike, te mnogi drugi sadržaji.

U stolačakoj opštini postoji preko trideset nacionalnih spomenika. Osim Vidoške, koja spada u zaštićene spomenike kulture, tu je jedna od najstarijih džamija u Hercegovini sultan Selimova džamija s prelijepim travnjakom i šadrvanom. Džamija je potpuno srušena, a njeni ostaci dislocirani 1993. godine. Obnovljena je 2001. godine. Na rijeci Bregavi nalaze se stari stolački mostovi Inat ćuprija, Podgradska ćuprija, Djevojačka ćuprija, a svaki od ovih kamenih spomenika nosi svoju priču i legendu.

Stolac je rodni grad Mehmedalije Maka Dizdara velikana bosanskohercegovačkog pjesništva. U njegovu pomen, na devedesetogodišnjicu piščevog rođena, 1997. godine izgrađena je Makova hiža. Tu se mogu vidjeti knjige, fotografije, slike, pjesnikovi rukopisi, te mnogi drugi predmeti vezani za ovog genijalnog književnika. Dok posmatrate premete u pomen sobi od domaćice kuće, Makove rođake, možete doznati pojedinosti iz života slavnoga Stočanina. U dvorištu Makove hiže, ispod stropa načinjenog od listova vinove loze iz kojeg pomaljaju krupni grozdovi bijelog hercegovačkog grožđa, popili smo sok od nara, voćke čija se stabla nalaze u skoro svakoj stolačkoj avliji. Mak Dizdar je volio Stolac, Hercegovinu i Bosnu, a rodnom gradu i domovini poklonio je mnoge stihove. U pjesmi Uspavanka Dizdar veli: “Ovdje se ne živi samo da bi se umrlo, ovdje se umire da bi se živjelo.” Ovim stihovima odlično je opisao mentalitet, način života i umiranja, duh i dušu svoga naroda. Ne smijemo zaboraviti da je Stolac mnogo propatio u ratu koji je krajem prošloga vijeka strahovito namučio ovdašnje stanovništo, a u građevinama i kamenu još uvijek su primjetni tragovi zla koje je snašlo Hercegovačkog i Bosanskog čovjeka, te predobre ljude koji su i dan danas žrtve besmislene mržnje i podjela.

Nakon što su nas upoznali sa ljepotama i vrednotama Stoca, grada kojeg nazivaju i muzejom na otvorenom, domaćini su nam priredili ukusni tradicionalni ručak u Mehmedbašića kući, koja se nalazi u staroj Hamam-mahali. Ova kuća spada u nacionalne spomenike, a ujedno je i hostel. Hurmašice koje su nam servirali kao dezert nisu bile ništa manje slatke od svježega grožđa i smokvi koje su primamljivo mirisale trpezarijom, dajući ambijentu aromu Mediterana. Kada smo se zasladili došlo je vrijeme da krenemo kući, ali prije toga posjetili smo Radimlju, najznačajniju nekropolu stećaka u Bosni i Hercegovini.  Ona se nalazi na Vidovom polju, tri kilometra udaljena od Stoca. Nastala je u 14. vijeku i spomenik je kulture BiH. Stećci su zapravo nadgrobni spomenici ukrašeni raznim rezbarijama koja su uklesana u njih, a to su ljudske figure koje predstavljaju lovce, isklesani cvjetovi, razni geometrijski oblici, krstovi i simboli, a pretpostavlja se da ukrasi na stećcima i veličina stećaka na neki način ukazuju na status i bogatstvo pokojnika, što nerijetko čine i mermerni nadgrobni spomenici na ovdašnjim savremenim grobljima. Posjetom neprocjenjive nekropole Redimlja završili smo obilazak Južne Hercegovine. Sunčani dani su ostali iza nas, a dobriodošlicu poželjela jesenja kiša.

By BUKA

Vaš komentar

ZIPA OVO

Ajla Delkić: Ponosni smo na našeg Elvira Klempića!

Predsjednica Savjetodavnog vijeća u Sjedinjenim Američkim Državama Ajla Delkić pozdravila je izjavu kandidata Demokrata za predsjednika …