Thursday , February 25 2021
Home | Magazin | Hronika | Sjećanje na Džemu Bijedića: Imao je veliku ulogu što su muslimani dobili afirmaciju kao nacija
Džemal Bijedić
FOTO: Džemal Bijedić

Sjećanje na Džemu Bijedića: Imao je veliku ulogu što su muslimani dobili afirmaciju kao nacija

U povodu obilježavanja 44. godišnjice pogibije Džemala Bijedića u Mostaru je otvorena izložba pod nazivom “Džemal Bijedić – politička biografija”, autorice Indire Gaštan-Bešo.

Izložba je otvorena u Muzeju Hercegovina Mostar – Odjel Muzej Stari Most, gdje je okupila štovatelje lika i djela Džemala Bijedića, te vratila sjećanje na dane tragedije koja je u crno zavila Mostar, BiH, ali i čitavu tadašnju Jugoslaviju.

“Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe o životu i radu Džemala Bijedića od njegove mladosti do vremena u kojima je obavljao važne državničke dužnosti”, kazala je autorica Gaštan-Bešo.

Mrakovic-Meat-Toronto

Naglasila je kako je izložba sačinjena od 16 panoa na kojima su između ostalih i fotografije Džemala Bijedića sa Titom , tadašnjim šefom države ali i brojnim svjetskim državnicima.

Indira Gaštan-Bešo (Foto: G. Š./Klix.ba)
Indira Gaštan-Bešo (Foto: G. Š./Klix.ba)

“Ovo je dio dokumentarne građe. Tu su rodni list, upisnine na fakultet, svjedočanstva, rješenja, zapisnici, fotografije, posebno iz vremena diplomatske aktivnosti. Podsjećam da je u tom vremenu posjetio 42 države uključujući i svjetske velesile”, naglasila je Gaštan-Bešo.

Ističe da je ostao zapamćen kao političar koji se posebno fokusirao na afirmaciju i razvoj Bosne i Hercegovine unutar Jugoslavenske države, kao i na afirmaciju same Jugoslavije.

Profesor historije Adnan Velagić naglašava da je Džemal Bijedić bio provjereni kadar partije čovjek koji može riješiti problem i neće odustati dok ga ne riješi. Naglašava kako je on bio čovjek koji je dolaskom na funkciju zatekao kredite i prazne kase, ali se uspio izboriti s mnogo nagomilanih problema koji su ga zatekli tada.

“Rezultati su do 1953. uistinu bili vrlo važni. Po odlasku Džemala Bijedića nastupio je poremećaj na ovom prostoru u smislu obračuna sa katoličkim ili hrvatskim stanovništvom, prije svega sa Crkvom koja je bila obilježena kao neprijatelj crkve”, govori Velagić.

No, kako naglašava Džemal Bijedić nije ostavio takvo naslijeđe.

“To je bio povod da on 1955. ponovo dođe u Hercegovinu. Ostao je do 1958. da bi se situacija stabilizirala. Primijetio je da se surovim pristupom ne može ići. Pripremao je politički teren i to je trajalo izvjesno, nakon čega je izvršeno mostarsko savjetovanje“, kazuje Velagić.

Uloga Džemala Bijedića je kako ističe u svemu bila izuzetno velika.

“Najupečatljivije njegovo djelovanje bilo je u tadašnjem Saveznom i izvršnom vijeću. Zaslužio je povjerenje i ostao do smrti. To je period obilježen važnim događajima u Jugoslaviji u kojima je on učestvovao. To je prije svega donošenje Ustava iz 1974. godine. Uvažavajući činjenicu da je tada stekao zavidnu političku reputaciju, bio je prijatelj i blizak saradnik Tita, nema sumnje da su važne bile i njegove tadašnje sugestije. Jugoslavija je bila postavljena na konfederativne osnove. I to je imalo pozitivne refleksije i na Bosnu i Hercegovinu”, govori Velagić. Dodaje kako su te godine obilježene teškom situacijom.

“On je zatekao kredite, praznu kasu, pa nije ni čudo što su neki prije njega odbili tu funkciju. Tito je u jednom momentu pitao zašto niko neće da se prihvati posla. Isplivalo je Džemalovo ime. Podržala ga je i Savka Dapčević–Kučan, kazavši da je on bolji izbor od Kire Gligorova. Savka je to uradila jer Kiro Gligorovo nije odgovarao Hrvatima zbog svoje blizine Rankoviću”, pojasnio je historičar Velagić te političke odluke.

Uloga Džemala Bijedić u Hercegovini, kako je naglasio bila je veoma važna i zapažena što su pamtili hrvatski kadrovi , kao i ustav 1974. godine gdje je dao podršku, što je odgovaralo CK SK Hrvatske koja je bila veoma važna. Ali je kako naglašava presudan bio njegov prepoznati rad i podrška Tita, kao šefa države koji je sve važne odluke donosio.

Džemal Bijedić bio je jedan od najzaslužnijih što su amandmanima i reformama Ustava iz 1971. godine bh. muslimani kao nacija dobili svoj status u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na vrhuncu političke moći, 18. januara 1977. godine Džemal Bijedić sa suprugom Razijom i još šest članova posade poginuo je u avionskoj nesreći iznad bosanskog gradića Kreševa, u avionu koji se kretao iz Beograda za Sarajevo, pod nikada do kraja razjašnjenim okolnostima.

By Klix.ba

Vaš komentar

ZIPA OVO

Učenje maternjeg jezika

Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika

Bosanski jezik je bio, jeste i ostat će ključna dimenzija države Bosne i Hercegovine. On …