Thursday , September 24 2020
Home | Magazin | Aktuelnosti | Šveđani su (možda) bili u pravu?
FOTO: Pješačka zona u Štokholmu, juli 2020.

Šveđani su (možda) bili u pravu?

Ni naučna istraživanja niti veliki svjetski mediji više ne tvrde da je radikalna mjera zatvaranja, koju su uvele brojne zemlje nakon izbijanja pandemije korona virusa SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19 koju izaziva, bila mudra odluka.

Jedan od primjera je velika analiza The Financial Timesa s pitanjem jesu li švedske vlasti, odnosno glavni švedski epidemiolog Andreas Tegnell, možda ipak bili u pravu.

Oslanjanje na zdrav razum

Mrakovic-Meat-Toronto

Ovaj list Tegnella opisuje kao nižerangiranog birokratu u zemlji s desetak miliona ljudi koji vodi odjel koji se bavi prikupljanjem i analizom podataka o javnom zdravlju, a koji je danas postao jedna od najpoznatijih i najkontroverznijih figura u globalnoj korona krizi.

On je kreator švedskog pristupa – škole, restorani, fitnes centri i granice ostali su otvoreni, uz veliku podršku tamošnje javnosti. Jedino su zabranjena javna okupljanja više od 50 osoba te ograničene posjete staračkim domovima te su zatvorene srednje škole i univerziteti.

Stanovništvu je preporučeno, ako je moguće, da radi od kuće, izbjegava nepotrebna putovanja i da drži fizičku distancu. Zaposleni koji osjete minimalne simptome mogu ostati kući na plaćenom odsustvu do 21 dan. Švedska je jedna od tek nekoliko zemalja koja nije preporučila ni nošenje zaštitnih maski. Starijim osobama i onima sa simptomima preporučeno je da se samoizoliraju.

Strategija se temelji na premisi da samo kao takva može funkcionirati godinama i da bi bila “katastrofa” ukoliko bi se svako malo otvarale i zatvarale pa ponovo otvarale škole ili restorani i da bi to nanijelo veću štetu javnim službama ili biznisima nego da ih odmah zauvijek ugase.

Švedska ima petu najvišu stopu smrtnosti od COVID-a 19 po glavi stanovnika u Evropi, pet puta veću od susjedne Danske i oko deset puta višu od Norveške i Finske. Međutim, zabilježeno je manje umrlih na milion stanovnika od Ujedinjene Kraljevine, Španjolske i Belgije koje su uvodile mjere zatvaranja.

Prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins na osnovu službenih podataka vlada širom svijeta, u Švedskoj je do 14. septembra 2020. registrirano 85.505 zaraženih korona virusom Sars-CoV-1, a preminulo je 5.846. Zvaničnog broja oporavljenih nema. Gotovo polovica preminulih odnosi se na staračke domove.

Međutim, tokom ljeta je broj zaraženih i umrlih po broju stanovništva u opadanju s manje od 20 novozaraženih na milion stanovnika u periodu od sedam dana i pri tome mnogo bolje stoji od prosjeka Evropske unije od 50-ak novozaraženih, Francuske sa 100-ak novozaraženih ili Španjolske s oko 180 novozaraženih na milion stanovnika u periodu od sedam dana.

Posljednjih mjeseci se testira više od 120.000 ljudi sedmično i od tog broja se otkrije oko 1,3 posto zaraženih, dok je u martu i aprilu – na vrhuncu pandemije taj postotak iznosio 19.

Političarima svezane ruke

Sredinom marta evropske su države, jedna za drugom, zatvorile svoje granice. Ubrzo su gotovo sve države na svim kontinentima bile “zaključane”. Vlade su prisiljavale svoje građane da ostanu unutar četiri zida. Sloboda kretanja bila je ograničena prema težini situacije. Slobodno kretanje ljudi, jedno od temeljnih načela Evropske unije, stavljena je pod stol na temelju konsenzusa vlada država članica.

Život u Švedskoj je tekao kao i prije, rijetki su nosili zaštitne maske i tek je na ulicama bilo manje starijih osoba. Specifičnost Švedske je i da je sloboda kretanja ustavna kategorija i da nije moguće uvesti zatvaranje zemlje, odnosno zabranu ili ograničenje kretanja u mirnodopskim uvjetima.

Vanredno stanje podrazumijeva rat. Kako bi se spriječila eventualna korupcija i osiguralo provođenje švedskih zakona, u Ustavu te zemlje, koji je star nekoliko stotina godina, zapisana je i dualna javna administracija koja podrazumijeva da su vladini odjeli pod izravnom kontrolom ministra, ali su administrativne vlasti, odnosno vladine agencije neovisne tako da ministri ne mogu preuzeti kontrolu nad određenim pitanjima za koja su agencije nadležne.

Prema tome, savjete i preporuke agencija – u slučaju sprječavanja širenja virusa korona prijedloge akcija daje Agencija za javno zdravstvo na čijem čelu je Tegnell – vlada nije mogla ni poništiti bez izmjene Ustava i zakona. I izmjena zakona kojom je privremeno zabranjeno okupljanje više od 50 osoba donesena je na preporuku te agencije u kojoj radi 500-njak ljudi.

Premijer Stefan Lofven pokazao se najmanje važnim na vrhuncu pandemije, a kralj Carl XVI. Gustaf samo se jednom pojavio na televiziji, preporučujući ljudima da ostanu kod kuće i da na Uskrs ne idu u crkvu.

“Na početku smo puno razgovarali o održivosti i mislim da je to nešto čega smo se uspjeli držati. A također (razgovarali smo o tome) kako se oduprijeti posezanju za brzim rješenjima, da bismo shvatili da ovo neće biti lako, neće biti kratkoročno, neće se popraviti jednom vrstom mjere. Vidimo bolest s kojom ćemo se morati suočavati još dugo u budućnosti i moramo izgraditi sisteme za to”, kazao je Tegnell za The Financial Times.

On smatra da će Švedska nastaviti bilježiti niske brojeve zaraženih s povremenom pojavom većih žarišta, ali i da će se druge zemlje koje su uvodile strože mjere zatvaranja suočavati s većim krizama.

Također ističe da postizanje kolektivnog imuniteta – kad dovoljan broj stanovnika bude zaražen i oporavi se od virusa – nikad nije bio švedski cilj te da nijedna zemlja u svijetu neće dostići kolektivni imunitet te da će virus nestati “jer ovo nije bolest koja će nestati”. Kao cilj je naveo “usporavanje širenja korona virusa do mjere gdje će se zdravstvene službe moći nositi s njim” pri čemu je mjere zatvaranja koje su uvedene u drugim zemljama ocijenio kao strah vlada da će njihov zdravstveni sistem doživjeti kolaps.

Ipak, nedavno su u javnosti objavljeni Tagnellovi emailovi, prema zakonu o pristupu podacima, u kojima je vidljivo da se sredinom marta raspravljalo i o mogućnosti kolektivnog imuniteta, kako je prenio Guardian.

Argumenti švedskih vlasti

Tagnell kaže da visoka smrtnost u Švedskoj nema veze sa švedskom strategijom borbe protiv korona virusa te da se Švedska ne može uspoređivati s Norveškom i Finskom jer je većina umrlih u Švedskoj povezana sa staračkim domovima i domovima za teško bolesne ljude gdje su i ranije uočeni druge slabosti, kako ga citira Newsweek.

On priznaje da nisu očekivali toliki broj preminulih tako da je “definitivno nešto otišlo u pogrešnom smjeru, ali da strategija sama po sebi nije pogrešna” kao i da “je švedska strategija u velikoj mjeri slična strategijama drugih zemalja”.

Što se tiče nošenja zaštitnih maski, Tagnell tvrdi da imamo povećano širenje zaraze i u zemljama u kojima je ono obavezno, navodi Telegraph.

Tagnell, ali i drugi stručnjaci, tvrde da djeca općenito imaju blage simptome te da nisu veliki širitelji zaraze, što je bio njegov argument protiv zatvaranja osnovnih škola i vrtića. Štoviše, obitelji koje nisu slale djecu u škole bile su prijavljivane socijalnim službama i izricane su im novčane kazne. Naime, švedski zakon kaže da djeca mlađa od 12 godina ne mogu biti sama kod kuće bez nadzora.

Švedska vlada ponudila je i druga, naučna obrazloženja zašto se švedski postupci u pandemiji razlikuju od ostatka svijeta.

Gustoća naseljenosti zemlje od samo 25 stanovnika po kvadratnom kilometru znači manju izloženost. Švedska je na prvom mjestu među zemljama OECD-a po broju jednočlanih domaćinstava koja čine 57 posto svih kućanstava u zemlji. Drugi važan faktor je da samo 6,9 posto Šveđana ima dijabetes, kroničnu bolest koja je faktor rizika u zarazi od korona virusom.

Istraživanja sugeriraju da je samo 13 posto populacije s prekomjernom tjelesnom težinom što bi također trebalo održavati nisku stopu smrtnosti od COVID-a 19. Još jedna od činjenica na koju Šveđani ukazuju da mjesec s najviše smrtnih slučajeva u novijoj povijesti Švedske nije april 2020. godine, već decembar 1993. i januar 2000., kada su hiljade Šveđana umrle od gripe.

By RadioSlobodnaEvropa

Vaš komentar

ZIPA OVO

Da li se Vidikovac na Trebeviću gradi po propisima/ VIDEO

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine …