Saturday , October 24 2020
Home | Biznis | Uspješna poslovna priča iz Visokog – Kako je Sabina Krivdić postala prva žena u BiH s vlastitom destilerijom
FOTO: Sabina Krivdić s Matthewom Fieldom

Uspješna poslovna priča iz Visokog – Kako je Sabina Krivdić postala prva žena u BiH s vlastitom destilerijom

Mikro biznisi su stub bh. ekonomije i čuvari tradicije i lokalne proizvodnje. Izvor su značajnog broja radnih mjesta i njihov doprinos je ključan. Sabina Krivdić iz Visokog prva je žena u BiH sa vlastitom destilerijom.

Poljoprivredna proizvodnja Malinica nastala 2016. godine proizvodi vrhunske likere i rakije, i bez obzira na dodatne izazove prouzrokovane koronavirusom, Krivdić je počela proizvoditi i prodavati proizvode od meda, a njen rad podržala je i Ambasada Velike Britanije na čelu s Matthewom Fieldom.

“Ujedinjeno Kraljevstvo s ponosom pomaže njene napore”, poručio je na Facebooku Field koji je posjetio Medni dućan u Visokom.


U razgovoru za Klix Krivdić nam je ispričala kako je počeo njen biznis te koliko je volje, ustrajnosti i truda bilo potrebno da on bude prepoznat kod ljudi.

“Poljoprivredna proizvodnja Malinica nastala je sa željom da se bavim uzgojem i prodajom malina. Vrlo brzo, zbog potrebe da iskoristim zalihu malina koja je ostala, razvila se ideja o proizvodima od malina. Prvi proizvod bio je liker od maline koji je u kratkom roku osvojio pažnju. Onda sam shvatila da je destilerija možda put koji bi bio pun pogodak, jer se ispostavilo da ljudi zaista vole domaće, ali kvalitetne proizvode. Pored malina, počela sam proizvodnju rakija i likera koji su uključivali med. Zaista je teško naći med koji je bez primjesa, pravi prirodni med, a takav je neophodan da bi se dobila rakija koju pravim. U svom sastavu ne smije imati šećera. Tako se javila potreba da uključim i pčelarstvo u svoje poslovanje”, počela je svoju priču Krivdić.

Bila je, dodaje, inicijator pokretanja obuke za pčelarstvo u Visokom, a nakon toga je s mentorom krenula u ovu korisnu i zanimljivu priču.

“Ova dva posla se dopunjuju, jer pčelarstvo zahtijeva rad negdje od proljeća do augusta, a u destileriji posao kreće u jesen. Tako da imam sasvim dovoljno vremena da se bavim i jednim i drugim i da zapravo čine cjelinu. U vrijeme pandemije kod ljudi se više nego ikad razvila svijest o kupovini domaćih proizvoda. Također, shvatili smo svi koliko je važno jesti zdravo i jačati imunitet. Tad se nekako javila ideja o otvaranju trgovine s proizvodima od meda koje sama pravim”, govori Krivdić.

U Mednom dućanu se nalaze isključivo proizvodi iz njene proizvodnje. Tu su med i razne kombinacije s medom.

“Nemam sve vrste meda, nego one koje prispijevaju. Tako je sada aktuelan bagremov med, jer je to proljetni med. Osim toga, pravim i svijeće od prirodnog pčelinjeg voska, a po narudžbi radim i kombinacije pčelinjih proizvoda u zavisnosti od potreba kupaca. Također, tu su i proizvodi iz destilerije”, priča nam Krivdić.

Ambasadora Velike Britanije upoznala je zahvaljujući programu podrške ženama u biznisu za vrijeme pandemije.

“To je program koji zajedno provode Fondacija 787 i Ambasada Velike Britanije. Neizmjerno sam im zahvalna za podršku, jer koliko god da smo vrijedni i osmišljavamo rješenja za novonastalu situaciju, teško je bez podrške. Zahvaljujući njihovoj podršci olakšan je rad, ne samo meni, nego i mojim sadadnicima, što mi posebno znači. U sve što radim volim uključivati što veći broj saradnika, a posebno žena. Mislim da je veoma važno da se međusobno pomažemo i podržavamo”, smatra naša sagovornica.

Vrijeme pandemije donijelo je, kaže, povećanu svijest o zdravim, a ukusnim proizvodima.

“Odlučila sam da moj glavni proizvod bude med u saću. Pakujem u kutije samo izvađen med iz košnica. Taj proizvod je osvojio najviše pažnje. Također, stalno istražujem kombinacije koje su korisne za neke posebne zahtjeve. Tako je nastao i čokoladni med koji je veoma ukusan, a ne sadrži šećer, niti bilo kakve druge sastojke koji nisu prirodni, a proizvod se preporučuje za popravljanje krvne slike. Posljednji proizvod koji sam razvila je med s mljevenim suhim malinama. Nevjerovatnog je okusa, a cijela je lista stvari za koje je ova kombinacija korisna kada se radi o zdravlju. Sve su to novi proizvodi koji zaista bude mnogo pažnje kupaca”, priznaje Krivdić.

Proces nastanka kvalitetnih rakija i likera je, pojašnjava nam, dug i zahtjevan.

“Najkraći period je barem godina, sve ispod toga nije kvalitet. Rakije se prave tako što se sirovina stavi na kontrolisanu fermentaciju, a nakon završetka se radi dupla destilacija. Gotov destilat mora odležati u inox, staklenim ili drvenim posudama minimalno osam mjeseci. Tada slijedi pakovanje u boce. Likeri se prave tako što se gotovom destilatu doda voća i med ili šećer i tako odstoji 40 dana, nakon čega se procijedi i poželjno je da odstoji bar šest mjeseci. Za razliku od rakija, likere je lakše praviti i u kućnoj varijanti, jer to ne zahtijeva nikakve posebne aparate. Ne preporučujem dodavanje nikakvih aroma ili boja, nego samo pridržavanje procesa nastanka”, govori.

Sabina je za svoje proizvode višestruko nagrađivana u našoj regiji, iako je početnik u tim vodama. Razlog tome vidi isključivo u činjenici da se strogo drži svakog koraka u nastanku pića.

“Osmišljavanje novih proizvoda mi ne pada teško, jer nevjerovatno volim istraživati i eksperimentisati. Ne volim gubiti vrijeme u dijagnosticiranju loše situacije, problema ili drugih stvari koje nas okružuju. Svaki slobodan trenutak provodim u stvaranju novih ideja, gledanju šta rade proizvođači u svijetu, šta je to aktuelno, šta bih mogla da pravim, ali se uvijek držim samo domaćih sirovina. Nevjerovatno smo bogata zemlja, a vrlo malo koristimo to bogatstvo. Vrijeme je da shvatimo da su naše voće, povrće, voda, šume… naša rješenja za bolje sutra. Često sam u situaciji da vidim kako se stranci dive našim proizvodima, a mi ih degradiramo. Ljudi mi često traže recepte i ja uvijek odgovorim i pomognem svima. Nije mi želja da sama radim, želja mi je da vidim kako se ovo društvo razvija i koristi ljepote koje su nam date”, iskrena je Krivdić.

Vaš komentar

ZIPA OVO

Edwin Davis: BiH je puna ljudskih potencijala, talenta i kreativnosti, nedostaje samo ekonomska baza

Edwin Davis rođen je u Sarajevu, a nakon bogate poslovne karijere diljem svijeta u glavnom …