Wednesday , April 21 2021
Home | Biznis | Vratio se iz Njemačke i osnovao uspješnu IT firmu u Sarajevu
FOTO: Anel Čiplaković

Vratio se iz Njemačke i osnovao uspješnu IT firmu u Sarajevu

Iako je nažalost većina vijesti u kontekstu mladih, uglavnom onih koje tematiziraju njihov odlazak iz Bosne i Hercegovine zbog nepovoljne ekonomske situacije, imamo zaista i neke od pozitivnih primjera koji nam govore o mladima koji su se vratili iz dijaspore i napravili izuzetno značajan rezultat u svojoj domovini. 

Anel Čiplaković, povratnik iz Njemačka osnivač je IT firme WebMajstor iz Sarajeva, koja je u veoma kratkom vremenskom periodu doživjela izuzetan rast. Da ova kompanija planira ozbiljne projekte i u budućnosti svjedoči da već na početku svoga djelovanja imaju šest zaposlenih radnika, a taj broj će sasvim sigurno u budućnosti rasti.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, Čiplaković je neko vrijeme proveo radeći u privatnom sektoru. Ubrzo je odlučio učiniti veliki korak i napustiti svoje radno mjesto, a sve u cilju osnivanja vlastite marketinške agencije. Kako kaže, iako nije bilo lahko napustiti siguran posao i upustiti se u avanturu pokretanja privatnog biznisa, odlučio je riskirati.


– Napustiti siguran posao u BiH spada u teže odluke, znajući koliko će biti teško samostalno uspjeti na našim prostorima. Odlučio sam da krenem za svojim ambicijama i tako pokažem mladima u BiH da i u našoj državi mogu slijediti ciljeve i ostvariti poslovne uspjehe. Imao sam podršku koja mi je pomogla moralno i izdigla na neki viši nivo, što mi je puno značilo. Znanje iz internetskog marketinga bila je prekretnica da pokrenem marketinšku agenciju webmajstor.ba, ističe Čiplaković na početku razgovora.

Kako bi čitaocima bolje predočio ono čime se bavi njegova firma, detaljno opisuje različite pristupe ovoj vrsti marketinga.

– Tradicionalni pristup marketingu i oglašavanju i dalje je prisutan u brojnim kompanijama na Balkanu. Kada kažemo „tradicionalni“ ne smatramo da je nešto zaostalo ili loše, nego mislimo na kompanije ili pojedince koji ne vole promjene i nisu u korak sa vremenom. Brojni veliki privredni sistemi iz ’90-ih godina su ugašeni, neki su privatizovani a neki su obavili velike rekonstrukcije u svom poslovanju. Međutim, svjedoci samo da vrlo često u nekim velikim kompanijama koje su uspješno prebrodile tranziciju i imaju manje više osigurana tržišta, nema dovoljno sluha za marketing i sve češće finansijski izvještaji pokazuju kako se na tržištu pojavljuju konkurentne firme koje polako pušu za vratom onima koji su navikli na lagodan način rada, a menadžeri takvih kompanija i dalje čvrsto vjeruju u tradicionalne principe poslovanja i nisu podložni čestim promjenama, nevoljko pričaju o digitalizaciji, online prodaji, digitalnom marketingu, webinarima među zaposlenicima, call konferencijama i slično. I dok iz godine u godinu bez konkretnih aktivnosti prate vlastiti pad prihoda, dok konkurencija koja se prilagođava promjenama i prati trendove konstantno raste, pojedine domaće kompanije ne rade ništa kako bi takvo stanje promjenili a kada se upali alarm, najčešće pribjegavaju nepopularnim mjerama kao što su „rezanje“ broja zaposlenih ili ušteda na troškovima proizvodnje. Vatra je ugašena, ali samo za kratko. Bez pravih strategija i korjenitih promjena, svaki naredni plamen će biti samo veći. Usporedbe radi, digitalno oglašavanje pruža malim gradskim biznisima da se takmiče sa velikim na istom tržištu. Odnosno, digitalno oglašavanje je idealno za mala i srednja preduzeća, ističe Čiplaković.

Kako kaže, mnoge kompanije ulažu u marketinške strategije, ali često prave očite greške tokom realizacije istih o čemu dodatno pojašnjava u nastavku.

– Prilikom kreiranja budžeta za kalendarsku godinu ovakve kompanije marketing vrlo često stavljaju na posljednje mjesto u okviru svojih rashoda, neovisno da li se radi o već postojećem sistemu ili investiciji u neki novi poslovni poduhvat. Takve kompanije imaju osobe zadužene za marketing ali koje su pored toga obično zadužene i za brojne druge poslove u kompaniji, te stavku „marketing“ stavljaju zajedno sa rashodima koje se tiču donacija i društveno korisnih aktivnosti, bez prave marketinške strategije.

U nastavku ćemo navesti nekoliko takvih primjera:

– Kompanija ostvaruje višemilionski profit, često podržava razne humanitarne akcije, učestvuje u donacijama, dobrotvornim večerama ili podržava organizaciju muzičkih, kulturnih ili sportskih dešavanja, sponzoriraju određene TV emisije ili sportske prenose i sve što zauzvrat traže je isticanje njihovih bannera ili logotipa. Kompletan novac namijenjen u budžetu za kalendarsku godinu za navedene aktivnosti nalazi im se pod stavkom marketing i oglašavanje, što je potpuno pogrešno.

– Kompanija pored brojnih rashoda želi oglašavati proizvode koje proizvodi ali bez jasne strategije i pravog cilja. Bez bilo kakvih izračuna troškova, vrlo često proizvoljno se određuje budžet za oglašavanje. U tom slučaju kompanija odabere nekoliko medija sa kojima potpisuje godišnje ugovore, te iste bannere ili reklamne spotove emituje tokom cijele godine u jednoj ili dvije dnevne novine te isto toliko televizija. Na kraju godine kompanija uopće ne sumira rezultate, ne analizira se utrošeni novac na marketing i ne prati da li je ulaganje u oglašavanje doprinijelo i na koji način eventulnom povećanju prodaje, smatrajući da sama poslovna godina zavisi od mnogo drugih kriterija. Dijelom istinito ali ovakav pristup marketingu je najčešće „rupa bez dna“ bez pravog cilja i odgovarajuće strategije.

– Na trećem mjestu su kompanije koje iole prepoznaju bitnost ulaganja u marketing, ali to i dalje smatraju samo sporednom stavkom u okviru svog poslovanja. Radi se najčešće o kompanijama koje u ponudi imaju sezonske proizvode, tačnije znaju kada se njihovi proizvodi najbolje prodaju te na osnovu toga planiraju oglašavanje. Ima naravno i onih koje svoje proizvode plasiraju na tržite tokom cijele godine ali se odlučuju na jednokratnu kampanju. Naime, ovakve kompanije planirani budžet za oglašavanje potroše za jedan mjesec. Obično odrede mjesec u godini kada se žele oglašavati, a zatim bez predhodnog planiranja i analize vrše zakup prostora na TV-u, radio stanicama, billboardima, putem kojih oglašavaju svoje proizvode.

Na osnovu gore navedena tri primjera, vidjeli smo gdje pojedine kompanije najčeće griješe u planiranju marketing budžeta i zašto je „tradicionalni“ pristup marketingu već zastario. Ono što se često dešava je da kad kompanije  na kraju godine ne uspiju ostvariti zacrtane ciljeve ili dovoljan prihod, najčešće je prst uperen ka marketingu i onda se dešavaju nove greške, nekada kompanija srlja u provaliju kad basnoslovan novac troši na marketing bez pravog cilja i strategije smatrajući kako će im to poboljšati poslovanje, a vrlo često se događa i obrnuto, da kompanije odluče uštediti novac a onda prvo štede na marketing budžetima jer im predhodna kalendarska godina nije bila dobra, to vam je kao kada bi gradili kuću pa zbog ušteda i projekcije troškova odlučili da vam ne treba temelj, ističe Čiplaković.

Kvalitetna marketing strategija jedan je od osnovnih principa današnjeg poslovanja, nastavlja naš sagovornik i dodaje da ukoliko želite uspješno plasirati vaš proizvod na tržište i očekivati dobar feedback, pozitivne rezultate od prodaje i konstantan napredak onda itekako novac morate uložiti u kvalitetnu marketing strategiju.

– Svjedoci smo da vrlo često neke kompanije u nove poslovne poduhvate ulažu milionske iznose, od izgradnje velikih objekata, kupovine najmodernijih mašina, ulaganja u najbolji proizvodni program, zapošljavanje kvalitetnih osoba sa velikim platama, ali kada zaokruže kompletan proces, ne ulože u marketing, jer marketing smatraju troškom, što je najveća greška kada govorimo o marketingu. Marketing nikada nije trošak nego isključivo investicija, konstatira na kraju on.

By Bhdinfodesk

Vaš komentar

ZIPA OVO

Lista top 50 brzorastućih kompanija u BiH – najbolja dolazi iz Živinica

Kada se u svijetu govori o BiH, a posebno o investiranju u našu zemlju u …